U domu Stjepana (78) i Darinke (68) protekli je vikend bilo živahno. Okupili su se članovi obitelji, stigli su dragi prijatelji, svi zajedno smjestili su se za stol i uživali u ručku, nakon čega su podijelili slatku, slatku tortu. Povod okupljanja uskoga kruga obitelji jest zlatni pir, 50. godišnjica braka koju je proslavio par Tašner!
Kako bi predivno obilježavanje dokumentirali na originalan način, njihova se kćer u dogovoru s djecom, odnosno unukama i unucima Stjepana i Darinke, odlučila pozvati nas. Saznavši kako će naša pojava biti iznenađenje, upitali smo jesu li sigurni da će baka i deda pozitivno reagirati ili će, pak, odbiti otkriti tajnu skladnoga i tako dugoga braka. Pokazalo se kako nije bilo potrebe za strahom.
– Znali smo za ručak, ali ne i za perilicu suđa, korpicu s kućnim potrepštinama i tortu kao poklone, kao ni za vas. Sve su napravili u tajnosti. A onda su krenule suze – priča nam Darinka, pokraj koje se, kao i pet desetljeća unatrag, nalazio Stjepan.
“Bila je to ljubav na prvu!”
Vratili su se u 1971. godinu, godinu u kojoj su sklopili brak. Upoznali su se 27. siječnja preko Stjepanove tete koja je, inače, iz Križevaca. Već mjesec dana kasnije – dakle, jedva da su išta znali jedan o drugome, što se ne ustručavaju priznati – Darinka iz Vrbovca i Stjepan iz Reke, mjesta pored Koprivnice, postali su muž i žena, supruga i suprug.
– Bili smo daleko jedno od drugoga, nije imao auto pa je morao autobusom dolaziti k meni. Bila je to ljubav na prvu! – sa sigurnošću kazala je Darinka, nastavljajući priču.
– Veli, ne možemo čekati korizmu, to će dugo trajati. Moji roditelji nisu bili zadovoljni jer smo doma imali puno svinja, krava i drugih životinja, za Koprivnicu gotovo nisu ni znali. Svatove smo napravili u mjesec dana. Prvih smo devet mjeseci proveli u Reki, no kako je suprug ovdje (u Koprivnici, op. a.) imao gradilište, počeli smo graditi kuću. Ne znam, eto, iako ga nisam poznavala, pa ni ovaj kraj, odlučila sam se prihvatiti. Ispočetka smo bili siromašni, nismo imali ni stola ni stolice. Ali, slagali smo, poštovali smo jedno drugo – prisjeća se.
Dok Darinka prepričava, Stjepan potvrđuje pa kratko i jasno kaže.
– Bio sam siguran kakva je, to možeš odmah vidjeti ako si zainteresiran za osobu – vjeruje Stjepan čiji su roditelji, kaže, dobro reagirali na brzinski sklopljeni brak jer je, smatralo se tada, s 28 godina već bio u lijepim godinama.
Premda se prije mnogo toga radilo ručno, sve se stiglo, smatraju Tašneri.
U Koprivnici je prošle godine sklopljeno 200 brakova, pisali smo, a rastalo se njih 99. Pogledamo li ostatak Koprivničko-križevačke županije, u Križevcima je tijekom 2020. godine potvrdno Da! izgovorilo 58 parova, dok njih 47 više ne čini zajednicu. Statistika trećega i preostaloga grada, Đurđevca, kaže da je sklopljeno 57 brakova, s time da se njih 16 raspalo.
Brojke su, očigledno, porazne.
– Brzo smo ušli u brak. Ni u jednome se trenutku nisam pokajala. A danas, danas mladi hodaju desetak godina, vjenčaju se i nakon par mjeseci raziđu. Mislim da imaju sve, roditelji im možda kupe stan i auto. A mi nismo imali ništa, borili smo se zajedno – priča Darinka.
Uz staž prikupljen u drvnoj industriji, u Bilo-Kalniku, gdje je bio prije vojnoga roka, Stjepan je glavninu radnoga vijeka proveo u tadašnjem Vjesniku. Razvozio je novine pomoću raznih vozila – od motorne trokolice i popularnog Spačeka pa sve do IMV-a – da bi posljednjih deset godina službe proveo u kancelariji iste tvrtke. U mirovinu je tako otišao 1998. godine. Darinka je, s druge strane, komad svojega poslovnoga vijeka također provela u Vjesniku, nakon čega se radno mjesto otvorilo u tvornici obuće, u Slogi. Borili su se, ponavljali su, obrađujući gorice i vrt, hraneći životinje, odnosno radeći sve što je za tadašnje vrijeme bilo očekivano. Kako, pak, vide 21. stoljeće?
– Iako se mnogo toga radilo ručno, sve se stiglo. Ljudi su se otuđili jedni od drugih, čini mi se kako je danas više ljubomore i zavisti – komentar je Darinke i Stjepana na današnjicu.
Stjepanu nikada nije bio problem skuhati. Čak i danas, kada mu je zdravlje narušeno, prigotovi jelo.
Glupi razlozi, tvrde, nikada unutar njihovih zidova nisu vodili do svađa. Da je bilo dana tijekom kojih su samo šutjeli, bilo je. Ipak, ni u jednome trenutku njihova povezanost, njihov brak, nisu dolazili u pitanje. Naporno su radili, kuću gradili kako su mogli. Bilo ih je strah podići kredit, priznaju. Što ako ga neće moći vratiti, pitali su se.
– Važno je poštovati jedni druge, biti podrška jedni drugima. Ne morate se ljutiti čim netko krivo pokaže prst. Život tako ne ide – smatraju.
Prekomjerno konzumiranje alkohola česti je povod svađa pa i, nažalost, raspadanja obiteljskih zajednica. Kako Stjepan nikada nije bio od tih ljudi koji će pretjerati i stvoriti probleme, Darinka ga je morala pohvaliti. Nije Stjepanu bio problem ni skuhati, posebno po odlasku u mirovinu, desetak godina prije Darinke. Specijalitet kuće, što se kaže, jest Stjepanov grah sa suhim rebricama ili kobasicama, o čemu nam je s ponosom pričao, prisjetivši se vojničkih dana tijekom kojih je to pravo narodno jelo slagao oficirima.
– I sad on skuha, kada je u teškome stanju – svjedoči Darinka, lagano zagrebavši površinu dedine teške bolesti zbog koje je proveo šest mjeseci u komi, a o čemu, bilo je očito, nisu željeli razgovarati.
– Njegovala sam ga kao malo dijete. Nisam si mogla zamisliti da ga napustim – tek kratko dodaje.
Da nisu takvi kakvi jesu, čvrsti i složni, ne bi imali materijalno, to smo utvrdili. Ali, što je nemjerljivo bitnije – ne bi imali divnu obitelj. Njihova kći Sanja sa suprugom Frankom ima četvero djece, i to redom: Elenu (26), Teu (20), Tomislava (19) i Nou (6).
– Joj, ne pitajte. Sve su na svijetu. Deda je uvijek s njima hodao, čuvao ih, a Noa je maza kakve nema – sa širokim osmijehom kaže Darinka.
Pa, onda, koja je tajna uspješnoga braka?
Koliko ste puta razmislili ili čuli druge kako govore: Da su mi one godine i ova pamet? Čim to pomislimo, jasno je kako bismo nešto učinili drugačije, nešto promijenili, povukli ili donijeli drugačiju odluku. Međutim, Tašneri ništa ne žele mijenjati, odlučno i niječno lijevo-desno pomiču glavu dok odgovaraju na naše pitanje.
– Jedino da mogu ženu promijeniti – govori Stjepan, tapšajući po leđima Darinku koja se pukla smijati.
Unuka Tea, koja nam se pridružila za stolom tijekom razgovora, potvrdila je kako su joj oni uzor. Jednostavno savršen par. Otkako pamti, a napunila je 20 godina, baka i deda jednu si ružnu riječ nisu rekli. Ni danas, kada su u lijepim godinama, ne vuku za sobom nikakve trzavice.
– Kako je baka rekla, tako je bilo. Netko je morao biti šef – dodaje Tea, dok Darinka i Stjepan prihvaćaju njezinu šalu.
Prije no što smo otišli, morali smo postaviti ključno pitanje – koja je tajna uspješnoga braka?
– Važno je podržavati jedan drugoga, slušati i dogovoriti se, samo se tako može ići dalje. Ne može svako raditi po svojem. Tada dolazi do iskre. Poštujte se, pogotovo kada ste stariji – zaključuju.
