Godine 2012. u Njemačkoj je bilo 224.971 hrvatskih državljana. Prošle se, 2020. godine, broj povećao na 426.845, piše vecernji.hr. Prema Državnom statističkom uredu u Wiesbadenu, Hrvati su šesta useljenička nacija u Njemačku nakon Turaka, Poljaka, Sirijaca, Rumunja i Talijana.
Tijekom 2020. godine u Njemačku se doselilo 26.335 hrvatskih državljana, a iselilo njih 10.305. Riječ je o najmanjem priljevu, s time da je svake godine tijekom 2018., 2017. i 2016. iz Hrvatsku u ovu europsku zemlju selilo više od 50 tisuća ljudi.
Politolog i povjesničar Hrvatskog katoličkog sveučilišta Tado Jurić za Večernji kazao je kako vjeruje da će takav trend stati za pet godina, pri čemu bi se, smatra, dio iseljenika mogao vratiti.
– Zapad još neko vrijeme neće odustati od uvoza radne snage kao ključne mjere u obnavljaju svog stanovništva. Ali ni to neće vječno trajati. Pod utjecajem četvrte industrijske revolucije koja je pojavom koronakrize dobila neviđenu akceleraciju, stvara se potpuno novi oblik ekonomije. Teleworking će zamijeniti brojna radna mjesta na način da će nakon socijalizacije radnika i učenika, kojoj upravo svjedočimo, brojna zanimanja prijeći u sferu rada na daljinu – rekao je Jurić, dodavši kako će Austrija i Njemačka biti glavna iseljenička odredišta, dok odlazaka u Irsku i Švedsku, prema njemu, gotovo i neće biti.
