Povodom Međunarodnog dana muzeja u Galeriji Koprivnica bit će priređena izložba pod nazivom Fotografija 19. stoljeća/Obiteljski albumi i fotografije Gabrijele Mikšić.
Izložba se otvara 18. svibnja u 19 sati, a može se razgledati do 20. lipnja.
Sastoji se od više od 200 fotografija posjetnica, tzv. Carte de visite koje su predstavljena u četiri izložbene dvorane Galerije Koprivnica. Izložene tematske cjeline prikazuju preglednu povijest fotografije druge polovice 19. stoljeća na prostoru Srednje Evrope s naglaskom na fotografske atelje i fotografe Monarhije, prije svega Austrije, Češke, Slovačke, Mađarske i Hrvatske, ali i Trsta u čijim je fotografskim ateljeima između 1860. i 1870. nastao veći broj portreta iz obiteljskih albuma.
Radi se o tri albuma i kutiji fotografija koje su u posjed Muzeja grada Koprivnice pribavljene iz ostavštine koprivničke plemkinje Gabrijele Mikšić kao poklon koprivničkog odvjetnika, kolekcionara i filantropa Vladimira Malančeca.
S obzirom na broj fotografija, ateljea i fotografa posebna su tema zagrebački ateljei i prvi zagrebački fotografi, Franjo Daniel Pommer, Julije Hühn, Ivan Adalbert Standl, Ferdo Kelemen i grupa fotografa najamnika koja je djelovala u “velikoj fotografičkoj sali” Đure Mayera, njegovom zagrebačkom ateljeu u Ilici, fotografskom ateljeu koji je uz one u Pešti i Grazu, bio uređen i opremljen prema najvišim standardima onog vremena.
U ostavštini koprivničke milostive Gabrijele pl. Mikšić (1845.-1934.) iz Oružanske ulice 36, koju je Muzeju grada Koprivnice u nekoliko navrata između 1948. i 1959. godine poklonio Vladimir Malančec, kao muzejske akvizicije iz 1952. i 1959. godine, sačuvana su tri albuma i kutija s većim brojem fotografija druge polovice 19. stoljeća.
Radi se o fotografijama posjetnicama tzv. Carte de visite, koje su pripadale obitelji Krieger, Rakovac i Mikšić te njihovim bližim i daljim rođacima, prijateljima i suvremenicima iz društvenog, političkog, javnog i kulturnog života onog vremena. Fotografije posjetnice sakupila je i u tri albuma organizirala Paulina Mikšić, majka Gabrijele Mikšić koja ih je naslijedila i čuvala.
Studijski portreti fotografirani su u hrvatskim, austro-ugarskim i srednjoeuropskim ateljeima druge polovice 19. stoljeća te predstavljaju vrijednu građu za izučavanje povijesti fotografije. U kontekstu interpretacije muzejske baštine, fotografije 19. stoljeća možemo izučavati slojevito i kompleksno, kao građu za povijest fotografije, društvenu i kulturnu povijest (u ovom slučaju građansku povijest, povijest plemstva, medicine i prava) ali i povijesnih stilova i razdoblja, načina odijevanja i mode, društvenog života, protokola i komunikacije, odnose među spolovima te percepciju i rodnu ulogu žene. U ovom slučaju primarni naglasak istraživanja stavljen je na izučavanje građe za povijest fotografije, studijski portret i obiteljsku fotografiju, ranu portret fotografiju formata posjetnice tzv. Carte de vizite, stare povijesne procese, rane fotografske atelje i imena fotografa čiji su radovi zatečeni u fotografskoj ostavštini Gabrijele Mikšić.
Autorica izložbe i voditeljica Zbirke fotografija i fotografskim albuma Muzeja grada Koprivnice, viša kustosica Draženka Jalšić Ernečić istaknula je kako kulturnoantropološka perspektiva obrade albuma obiteljskih fotografija u kontekstu povijesti fotografije kao posebne discipline mijenja temeljni pristup fotografijama kao muzejskim predmetima. Prilikom obrade, naglasak je stavljen na rane povijesne procese i vrstu fotografije: U ovom slučaju su to albuminske fotografije podlijepljene kartonom, većinom kontakt kopije s negativa staklene ploče mokrog kolodija, odnosno studijska portret fotografija posjetnica tzv. Carte de vizite.
Naglasak je stavljen na najranije fotografske atelje i fotografe druge polovice 19. stoljeća. Među stotinjak imena istaknutih europske fotografije 19. stoljeća, izdvojeno je desetak najznačajnijih imena zagrebačkih fotografa koji su u Zagrebu djelovali između 1850. i 1890. godine. O fotografiji 19. stoljeća iz albuma Gabrijele Mikšić sa detaljnim katalogom izloženih fotografija više se može saznati u katalogu izložbe.