Povjesničar Hrvoje Petrić je 25. lipnja u atriju Doma mladih u Koprivnici održao predavanje o vezama Stjepana Radića i Podravine, u povodu 150. godišnjice njegovog rođenja, ali i dana neovisnosti. Istaknuo je kako je mnogo ljudi iz Podravine, kalničkog Prigorja i Bilogore dalo veliki doprinos političkom radu Stjepana Radića. Prvi kontakt Stjepana Radića s Podravinom je bio 1886. godine, kada je imao 15 godina. O tome je zapisao u svom političkom životopisu: «U velikim praznicima poslije treće gimnazije 1886. poduzeo sam prvo svoje đačko putovanje sam samcat iz Zagreba do Koprivnice, i onda Podravinom i Podunavljem do Zemuna i Beograda, a Posavinom natrag u Sisak.» Iznijeti ću nekoliko primjera tih kontakata.
Prvo poznato pismo pisano Stjepanu Radiću iz Podravine uputio je Josip Herenčić, župnik iz Rasinje 1895., a idućih se godina intenzivno dopisivao i sa Svetimirom Korporićem, koji je tada živio u Hlebinama, od kuda mu je rodom majka.
Stjepan Radić je u novinama Hrvatske pučke seljačke stranke «Dom» izrijekom napisao: «Hrvatska Podravina od Koprivnice do Virovitice može se smatrati za kolijevku seljačke stranke, jer je tu naš sviet iskreno odan svojoj kršćanskoj katoličkoj vjeri, jer nema gotovo ni malo tudjinaca, jer su gotovo svi ljudi pismeni, a većinom i dobri gospodari, pa sbog svega toga moglo dobro shvatiti i od srca prigrliti nauk seljačke stranke».
U praksu je svoj politički nauk Stjepan Radić počeo provoditi u proljeće 1904. u Drnju, Botovu, Đelekovcu, Torčecu, Sigecu i okolnim selima, a kolovozu 1904. godine održao je tri “pouzdana sastanka” u Novigradu, Molvama i Virju na kojima je izložio one glavne misli koje se imaju smatrati kao “prvo sjeme” Hrvatske pučke seljačke stranke.
Hrvatske novine koje su bile objavljivanje u Virju su od 1905.do kraja studenoga 1906. bile «glavno glasilo Hrvatske pučke seljačke stranke» uz geslo «Ako si dobar Hrvat, budi i dobar Slaven». Početkom 1905. pokrenut je proces osnivanja lokalnih organizacija Hrvatske pučke seljačke stranke, a prva terenska organizacija osnovana je krajem siječnja 1905. za Virje i Virovske konake (danas Novo Virje).
Petrić je govorio o mnogim manje poznatim detaljima, od toga da je Stjepan Radić na desetke puta pohodio podravska sela prije prvog svjetskog rata do činjenice kako je upravo iz dva podravska izborna kotara (novigradskog i ludbreškog) po prvi puta izabran u Hrvatski sabor 1908. godine. Predavač se osvrnuo i na veliku narodnu skupštinu na kojoj je Stjepan Radić pred 30000 ljudi govorio u Koprivnici i o čemu postoji filmski zapis. Na kraju je Hrvoje Petrić iznio prijedlog da se Stjepanu i Antunu Radiću u Koprivnici podigne poprsje.
