Tragični događaj s kraja prošlog tjedna, kada se na jezeru Čingi-Lingi utopio 23-godišnji mladić iz Bjelovara, ponovno je potaknuo lavinu komentara na temu kupanja na divljim kupalištima. Kupalištima na kojima se u proteklih pet godina utopilo šestoro plivača. Godine 2016. i 2017. policija nije zabilježila nijedno utapanje, a 2018. na Šoderici se utopio 23-godišnji plivač. Godina kasnije donijela nam je čak tri žrtve, dvije na Šoderici i jednu na Čingi-Lingiju, a lani se u Dravi kod Ferdinandovca utopio 50-godišnjak. Nedjeljna žrtva s Čingi-Lingija prva je, a nadamo se i posljednja u aktualnoj godini. Razgovarali smo i sa svjedocima ove velike tragedije.
Samo su bazeni registrirani kao kupališta
Neki će reći, realna brojka, jer se kupači svakodnevno utapaju i na, primjerice, Jadranskom moru, a drugi će reći da je sve to do divljih kupališta, koja su nesigurna i za mnoge nepoželjna. No, problem je u tome što su u Koprivničko-križevačkoj županiji gotovo sva takva, izuzmemo li bazene, koji su jedini registrirani za tu aktivnost.
Šoderica, Čingi-Lingi, Gabajeva Greda i ostale podravske grabe, odnosno rijeka Drava, koju mnogi, također, koriste za rashlađivanje u ljetnim mjesecima, isključivo su ilegalna kupališta na koja ljudi dolaze na vlastitu odgovornost. Kupališta koja nikada neće biti registrirana kao legalna, jer zakon za tako nešto jednostavno ne postoji na razini Hrvatske.
Potvrdio nam je to i Ivan Sabolić, načelnik Legrada, općine na čijem se prostoru nalazi najveće podravsko-prigorsko jezero. Omiljeno brojnim Koprivničancima, Bjelovarčanima, Križevčanima, ali sve više i gostima iz udaljenijih krajeva ili gradova. Kako nam je pojasnio, pravilnik je postojao prije nekih 15-ak godina, ali na snazi je bio vrlo kratko.
Zakon o registraciji postojao je prije 15-ak godina
– Koliko sam upućen, negdje 2007. ili 2008. godine taj je pravilnik postojao vrlo kratko i to na inicijativu tadašnjeg ministra Branka Vukelića, koji je htio legalizirati dio jezera ili rijeke u svojem karlovačkom kraju. Međutim, sve to brzo je palo u vodu i nakon toga nikakav zakon više nije zaživio, a vrlo vjerojatno ni neće u skoroj budućnosti. Nažalost svih nas, jer Šoderica ima perspektivu i obalu koja je idealna za kupanje – kaže Sabolić.
Dodaje kako je prije nekoliko godina imao ideju i krenuo u realizaciju registracije djela obale na Lazinama, no projekt je bilo nemoguće završiti.
– Radili smo to po starom pravilniku, koji propisuje osmatračnicu na svakih 150 metara, uređene plaže, prilagođen ulazak u vodu i slične stvari, no sve je to bilo nemoguće završiti, jer zakon jednostavno ne postoji. Zato smo na kraju odustali od svega, iako je ta plaža danas uređena i vrlo popularna kod naših kupača – pojasnio je.
Razlog tragedija uglavnom je ljudski faktor
Kaže kako mu je žao zbog tragedija koje se događaju, ali kako je i njih sve manje. Međutim, kad se dogode odjeknu glasno, iako je u pravilu razlog ljudski faktor.
– Kada se dogodi tragedija, a na Šoderici ih, na sreću, nismo imali dvije godine, mi smo kao Općina nemoćni, odnosno nikakva odgovornost ne leži na nama. Svjesni smo da su takve situacije moguće, ali mislim da toga moraju biti svjesni i ljudi koji ovdje dolaze. Mi smo s te strane odradili sve što je u našoj moći, odnosno, postavili smo table upozorenja na svakih 300-tinjak metara, gotovo svakodnevno uređujemo plaže i brinemo o okolišu, stvarno se trudimo da to sve izgleda kao pravo turističko mjesto, ali kažem, na tragedije ne možemo utjecati – poručio je Sabolić.
Svima onima koji dolaze savjetuje da se kupaju na uređenim plažama, jer se oko istih okuplja najviše ljudi, koji u slučaju opasne situacije mogu reagirati i priskočiti u pomoć.
Na Šoderici se držite uređenih plaža
– Što se tiče opasnih dijelova, odnosno nepoželjnih za kupače, vjerojatno ih ima i ako nešto takvo primijetimo privežemo čamac na taj dio ili stavimo neku oznaku, ali u pravilu takva mjesta zbog rese ili nečeg drugog izbjegavaju i posjetitelji, tako da tu većih problema nema – zaključio je legradski načelnik.
Na sličnom tragu razmišljanja je i Zdravko Ivančan, načelnik Općine Molve, na čijem se području nalazi Čingi-Lingi. Upozorava da ljudi moraju biti svjesni kamo dolaze i u skladu s time se i ponašati.
– Čingi-Lingi je divlje kupalište i jako opasno jezero, jer dubina na pojedinim dijelovima ide i do 40 metara, a ne smijemo zanemariti ni ulogu šljunka, koji ti se doslovno urušava pod nogama kada gaziš po njemu. Nažalost, mi smo kao Općina nemoćni po tom pitanju. To jezero, ustvari, nije naše zemljište, samo mali dio njega, ali mi ga uređujemo koliko možemo. Redovito radimo i analizu vode, ali na sve ostalo ne možemo utjecati – rekao nam je Ivančan.
Baš poput kolege Sabolića, naglasio je da je nemoguće registrirati kupalište poput Čingi-Lingija ili Šoderice.
Iluzorno je očekivati zakon o registraciji divljih kupališta
– Rekao bih da je to iluzorno, gotovo nemoguće. Pa mislim da ni naše more nije registrirano kao kupalište, eventualno neke plaže, pa je teško očekivati da Čingi-Lingi postane legalan za kupače. Pretpostavljam da je to komplicirani proces i teška procedura koja zahtjeva i velika financijska sredstva. Zato kažem da je to gotovo nemoguć proces kada je naše kupalište u pitanju. Ponavljam, mi ćemo se i dalje brinuti o njemu, održavati ga, čistiti, ali to je sve što možemo napraviti. Sva ostala odgovornost leži na onima koji tamo dolaze – zaključio je načelnik Molvi.
Na kraju dodajmo kako nije sve do divljih kupališta, kako mnogi to misle, jer ne smijemo zaboraviti da je jedan mladi život prije tri godine uzeo i koprivnički bazen na Cerinama. Sudski postupak za tu tragediju i dalje je u tijeku, no baš kao i kod ostalih utapljanja razlog je bio ljudski faktor. Sukladno tome lako je zaključiti kako sva odgovornost gotovo uvijek leži upravo na nama, neovisno o tome na koje kupalište se uputili.
