Piše: Draženka Jalšić Ernečić
Muzej grada Koprivnice povodom stote obljetnice rođenja Ivana Sabolića, 24. kolovoza 1921. godine, prisjeća se života i djela jednog od značajnijih predstavnike kiparske figuracije druge polovice 20. stoljeća. U miru i tišini debelih zidova barokne graničarske Kapetanije u Peterancu, minimalizam Sabolićevih gipsanih originala refleksija je vremena i prostora. Za razliku od većine javnih skulptura koja progovaraju mekim oblikom socrealizma, portreti (posebno prijatelja, poznanika i suvremenika) te studije ženskih figura, naglašavaju poetiku minimalizma i stilizaciju.
Kiparski jezik Ivana Sabolića odraz je društvene, političke i ideološke sredine koja je odabirom tema inzistirala na društvenoj ispravnosti poruke i razumijevanju likovnog djela. Zadatak postavljen pred umjetnika, posebno u prikazima heroja, događaja i ideja, posjeduje određenu količinu mimetičko-monumentanih sastojaka (Tonko Maroević) od kojih se Sabolić odmaknuo svojim studijama ljudske figure, Metamorfozama koje u svojoj stilizaciji odbacuju teoriju odraza objektivne stvarnosti. Pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća svojim kiparskim djelom i pedagoškim radom kao profesor kiparstva, dekan zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti i voditelj Majstorske radionice na Jabukovcu, nezaobilazni je akter hrvatskog kiparstva druge polovice 20. stoljeća. U svom je kiparskom opusu zaokupljen osebujnom interpretacijom figuracije. Ženski likovi, odaliske, trudnice, muslimanke, Koritarke, Podravke i Bosanke odražavaju poetiku redukcije, sažetost forme i minimalizam figuralnih elemenata koje Sabolić svodi na znak u kojem su još uvijek prepoznatljivi tragovi zavičaja. Reducirana figuracija Ivana Sabolića pripada kontekstu europske umjetnosti modernizma i apstrahirane mimike i upravo je u tome najveća vrijednost Sabolićevog opusa. U aktu i portretu ostvario je najviše kiparske domete, a žustrim zalaganjem, baš kao i Krleža, aktivno je sudjelovao u važnim umjetničkim polemikama svog vremena.
Muzej grada Koprivnice 17. rujna (2021.) u Galeriji Mije Kovačića priređuje Stručni skup @sabolić100 u povodu 100. obljetnice rođenja akademskog kipara Ivana Sabolića (1921. – 1986.). Osim odavanja počasti, namjera je predstaviti umjetnikovo stvaralaštvo iz različitih perspektiva. Kroz različite teme stručnjaci će u kontekstu povijesti umjetnosti predstaviti kiparski opus autora koji je u drugoj polovici 20. stoljeća svojim prepoznatljivim kiparskim stilom ostvario značajan opus u kontekstu hrvatske moderne umjetnosti te moderne umjetnosti Jugoistočne Europe. Reinterpretacijom djela Ivana Sabolića, stručnim vodstvom kroz muzejski postav Galerije Ivan Sabolić u Peterancu, popratnim aktivnostima i radnim materijalima, namjera je naglasiti važnost Sabolića kao nezaobilaznog aktera druge polovice 20. stoljeća. Naglasak je stavljen na kiparstvo moderne i kontekst strategije Koprivnice i koprivničke Podravine kao turističke destinacije umjetničkog predznaka.
O autoru
Ivan Sabolić (1921. – 1986.) cijenjeni hrvatski kipar i likovni pedagog druge polovice 20. stoljeća, redoviti profesor, dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i voditelj Majstorske kiparske radionice na Jabukovcu. Ivan Sabolić rođen je 24. kolovoza 1921. godine u Peterancu kraj Koprivnice, gdje prve poduke iz risanja dobiva učitelja i slikara Petra Franjića. Nakon završene Obrtne škole 1940. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje studira kod prof. Frana Kršinića i prof. Ive Lozice. Od 1944. do 1946. polazi i završava specijalku u Majstorskoj radionici prof. Antuna Augustinčića. Od 1959. je docent, a od 1964. izvanredni profesor Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izabran za dekana 1968. i redovnog profesora 1969. godine, 1979. preuzima dužnost voditelja Majstorske radionice za kiparstvo na Jabukovcu. Godine 1981. postaje izvanredni član JAZU. Obnašao je dužnost predsjednika Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske, Saveza likovnih umjetnika Jugoslavije i Nacionalnog komiteta AIAP. Autor je šezdesetak skulptura u javnom prostoru te dobitnik desetak inozemnih i domaćih nagrada i priznanja. Brončani odljevi Ivana Sabolića nalaze se u nizu reprezentativnih javnih i privatnih kolekcija diljem svijeta, a svoju cjelokupnu kiparsku ostavštinu poklonio je Općini Koprivnica, čime je utemeljena memorijalna zbirka koja je 1983. otvorena kao Galerija kipova Ivana Sabolića u Peterancu. Umro je u Zagrebu 1986. u dobi od 65 godina.
