1.3 C
Koprivnica
Petak, 22. studenoga 2024.
No menu items!
- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -
SLIKARSTVO I KIPARSTVO

Izložba Zvonimira Krancelbindera i Mije Napana otvara se u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama
I

Ostaje otvorena do 31. listopada.

Ne propustite

U Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama krajem 2013. godine pokrenut je ciklus manjih studijskih izložbi s ciljem podizanja raznovrsnosti programa, dinamizacije i protočnosti dijela postava, idući u korak s vremenom i sada već ustaljenim načinom funkcioniranja svjetskih, pa i nekih hrvatskih muzeja i galerija. U tzv. studiju Galerije predstavljaju se dosad manje istraženi autori čije se stvaralaštvu nalazi na samom rubu naivne umjetnosti, graničeći s autsajderskom umjetnošću, art brutom i sličnim pojavama zabilježenim u suvremenoj umjetnosti čime se nastoji ukazati na bogatstvo i raznolikost naivne umjetnosti, ali i mogućnosti novih perspektiva, sagledavanja ovog fenomena iz novih kuteva. U sklopu izložbenog ciklusa do sad su predstavljeni Ana Matina i Nikola Kopriva (2013.); Josip Horvat Ždalski i Branko Gaži (2014.); Drago Jurak (2015.); Franjo Talan i Josip Ritoša (2015.); Željko Korošec/ Josip Briški (2015.); Martin Mehkek i Kata Vizvari (2016.); Franjo Klopotan (2017.).

Uz jesensko izdanje Podravskih motiva, u subotu (2. listopada) s početkom u 19 sati Studio Galerije naivne umjetnosti ugostit će Zvonimira Krancelbindera i Miju Napana. O Krancelbinderovom slikarstvu govorit će Helena Kušenić, dok će Napanovo kiparstvo predstaviti Marijan Špoljar, a sve kroz umjetnine iz fundusa koprivničkog muzeja i privatnih zbirki. Izložba je realizirana sredstvima Koprivničko-križevačke županije, a ostaje otvorena do 31. listopada 2021. godine.

Kritički žalac glavno je izražajno sredstvo Zvonimira Krancelbindera. Uhodani igrokazi života kroz prolaze kroz odrješit filter neumornog komentatora društvenih zbivanja pri čemu odnos seljaka, radnika i gospode/gospodara čini jednu od glavnih preokupacija. Njegovoj oštrici neće umaknuti ni općedruštvena klima, politički sustavi, socijalna situacija, religijska dogma pa ni civilizacijske tekovine ili tehnološki napredak. Iako početkom 1970-ih kreće uobičajenim putem naivnog slikarstva u smislu tehnike, pa i motiva, pristup temi je drugačiji, suptilniji. U oslikavanju stakla uhvatit će delikatnu transparentnost vodenih površina kroz koje se oslikavaju elementi uronjenih (animalističkih) figura što će se stopiti s providnošću oslikanog materijala. Tijekom vremena okrenut će se oslikavanju platna, lesonita, ali i uporabnih predmeta, zidova i ostalih arhitektonskih elemenata u svojoj blizini. Njegov izričaj temelji se na osebujnoj ekspresivnosti sadržanoj u silovitim kružnim energičnim potezima koji ocrtavaju kovitlace (unutarnjih) nemira.

Mijo Napan, Pastir s frulom, 1970., drvo/rezbareno, 760 x 143 x 180 mm, vl. Muzej grada Koprivnice (MGK-HLB-
55) // Foto: Muzej grada Koprivnice

Neveliki opus Mije Napana, na prvi pogled, kompatibilan je s radovima ostalih kipara iz hlebinskog kruga (motivi, tehnika, materijal, anegdota, itd.), ali ćemo ubrzo vidjeti specifičnosti koje ga, u kvalitativnom i fenomenološkom smislu, izdvajaju iz općih vrijednosti grupe. Po nekim morfološkim sastavnicama najbliži je opusu Branka Gažija (1933-1976), njegovom rezu u tvrdom drvetu i ekspresiji tijela i lica protagonista. Ali u središtu Napanove pažnje nisu samo uobičajena seoska lica i fragmenti žanr-scena nego i likovi koji kao da su proizašli iz svojevrsne Biblije pauperum, vragovi, vagabundi i seoski marginalci. Sve je to začinjeno još i dozom forsiranog paradoksa, anegdotom i dociranom dramaturgijom. Napanovi „grubi“ sadržaji paradoksalno su omekšani finim stilizacijama i zaglađenjem površine, ali i kontrastirani naglašenim realizmom fragmenata.

Zvonimir KRANCELBINDER (27. 12. 1927., Mali Bukovec) djetinjstvo i osnovnu školu provodi u Malom Bukovcu. Svestrani autor svoju inspiraciju kanalizira kroz slikarstvo, kiparstvo i poeziju. Bavi se soboslikarstvom, oslikavanjem zidova, platna i stakla, a danas živi u Kutnjaku. Svaki pedalj Krancelbinderova gospodarstva odiše kreativnom rukom, od ulazne ograde prepune reljefa s aktualnim političkim porukama do monumentalnih gipsanih skulptura u dvorištu i misaonih natpisa u zakutku svake prostorije – što svjedoče o svježini duha i stvaralačke energije ove kreativne individue. Autor je zbirke pjesama Tragom života.

Mijo NAPAN – Miško (16. 9. 1909., 19. 12. 1989., Novigrad Podravski – Novigrad Podravski) modeliranjem drveta počinje se baviti oko 1968. godine. Radio je uglavnom drvene skulpture i reljefe te reljefe u gipsu. Za sada je dostupno 10-ak radova iz 1970-ih godina koje u zbirci vrijedno čuva Dragutin Ciglar. Sačuvani primjerci uglavnom su vezani uz svakodnevne seoske poslove ili političke (ne)prilike, poput rata ili tada aktualnih državnih praznika.

Facebook komentari / dostupni ukoliko ste prijavljeni na svoj FB profil (Komentiranjem prihvaćate naše uvjete korištenja).

Ne propustite

- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

Najnovije

Povijest

Grad traži stare slike grada za fotomonografiju, prelistajte svoje kućne arhive!

Gradski muzej Križevci i Grad Križevci objavljuju Javni poziv za prikupljanje arhivskih fotografija Križevaca iz minulih vremena u svrhu...
- Oglasni prostor -

Vezane vijesti

×