Danas je Svjetski dan vlažnih staništa. Prema Izvještaju o stanju planeta svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF, od 1970. godine izgubili smo trećinu svjetskih vlažnih staništa, koja nestaju tri puta brže nego šume.
Uz slogan Cijeni, čuvaj, obnovi – voli, ovogodišnji Svjetski dan vlažnih staništa upozorava na važnost vlažnih staništa i poziva čelnike na hitnu zaštitu, očuvanje i obnovu jezera, rijeka, močvara i tresetišta.
Upravo ovih dana našoj se redakciji obratio čitatelj ePodravine koji je s nama podijelio svoju zabrinutost zbog uništavanja gnijezda bregunica na eksploatacijskom polju Mlađe kod Botova.
Kako nam se požalio, unatrag nekoliko dana primijetio je da je duž obale jezera iz kojeg se vadi šljunak uništeno stotinjak gnijezda. Budući da je Bregunica zaštićena vrsta, pretpostavio je da se njihova staništa ne smiju dirati, a mi smo provjerili što se događa na terenu te je li nastala potencijalna šteta.
Za našeg obilaska lokacije primijetili smo da je jedna strana obale jezera na friško iskopana, dok uzduž netaknute strane još uvijek postoji više stotina rupa, odnosno gnijezda.
Je li nanesena šteta i u kojoj mjeri provjerili smo s našim biologom i istraživačem Goranom Šafarekom.
Prema njegovoj procjeni, nije počinjena prevelika šteta.
– To su ptice koje redovito traže nova staništa u prirodi, a nastanjuju visoke dravske obale i područja šljunčara. Ovo nije prestrašno jer nije sezona gniježđenja. Bregunice su sad su na ljetovanju, nema ih ovdje. To su gnijezda od prošle sezone – kaže Šafarek.
Isto tako, naš poznati biolog kaže kako je upitno hoće li se bregunice, kad se vrate u travnju, opet nastaniti na istom mjestu.
– Možda bi se vratile na isto mjesto, a možda ne bi, ali sigurno je da nije stradala ni jedna ptica jer su odletjele krajem kolovoza, a vraćaju se u travnju. I kad se vrate prolaze fazu prilagodbe, hrane se, traže novo mjesto. Sigurno će naći novu lokaciju, možda čak na istom mjestu samo što nema tih rupa, ali napravit će nove. To im je inače i praksa jer su stare rupe pune parazite i prljave. Zapravo, one se nastanjuju u zidovima i strminama koje dobrim dijelom nastaju zbog šljunčarenja tako da ovo nije ništa neobično – rekao je Šafarek te odmah iskoristio priliku i poslao poruku kako bi ipak valjalo pripaziti tijekom svibnja i lipnja, kad im je sezona gniježđenja kako se u tom periodu ne bi počinila šteta.
Bregunica je inače 2016. godine proglašena pticom godine te se pojačano radilo na njenoj zaštiti, ali i održavao teren za njena staništa, posebice duž rijeke Drave.
Njena brojnost u svijetu se procjenjuje na 46 milijuna primjeraka. Lokalno joj prijeti gubitak staništa zbog regulacije vodotoka, ali i uništavanja pješčanih nasipa gdje se gnijezdi. Kod nas se njena brojnost znatno smanjila, danas ih se uz naše rijeke Dravu, Savu, Muru i Dunav može naći oko 8000 komada.
Bregunica je najmanja predstavnica iz obitelji lastavica i prva je koja nam stiže u proljeće, krajem ožujka i početkom travnja. U jesen je prva koja leti na jug.
Gnijezde se u kolonijama na vertikalnom pješčanim obalama, na šljunčarama poput spomenute na eksploatacijskom polju Mlađe. Otkopavanjem rade do jednog metra duboku duplju, malo nagnutu prema gore da gnijezdo ne poplavi. Zanimljivo je da pri izgradnju, odnosno kopanju sudjeluju oba partnera.
Gnijezdo grade od grančica i perja u maloj sobici na kraju duplje. a ona često postaju pravo žarište parazita. Neke vrste buha su toliko specijalizirane da se javljaju samo kod ovih ptičica.
