Većinom od 13 glasova za i pet suzdržanih, koprivnički gradski vijećnici donijeli su zaključak o usvajanju Strategije razvoja Grada Koprivnice do 2030. godine. Možemo reći da se radi o temeljnom dokumentu kojim se određuju ciljevi i prioriteti razvoja grada. Podijeljen je na tri strateška prioriteta, održivi razvoj, otporan razvoj i zeleni razvoj, a usklađen je s nacionalnom razvojnom strategijom RH.
Kako je naglasio gradonačelnik Mišel Jakšić, na njemu je radio niz stručnjaka, bili su uključeni i građani, a usmjeren je daljnjem rastu društvenog standarda svih građana i razvoju gospodarstva.
– S obzirom na vrijeme u kojem živimo možemo reći da je ovo vrlo važan dokument, jer na određeni način sami sebi zacrtavamo put kojim želimo da grad ide. Znamo na kojim temeljima počiva grad, to su visoki društveni obrazovni standard, visoka pokrivenost komunalne infrastrukture, snažno gospodarstvo na kojem možemo dodatno poraditi i tako dalje. Jako puno iz strategije iz 2014. je ostvareno, ali novo vrijeme nosi nove potrebe i želimo postići nove iskorake – rekao je Jakšić.
Održivi razvoj, otporan razvoj, zeleni razvoj
Dodao je da su glavna tri polja održivi razvoj, otporan razvoj i zeleni razvoj te je detaljnije obrazložio svaki.
– Kroz održivi razvoj želimo nove iskorake za gospodarstvo, obrazovanje i za druga polja života koja imamo kroz gospodarsko-društveni sustav. Uvjereni smo da ćemo doći do jednosmjenske nastave u ovom periodu, a tu je važan kotačić škola na Podolicama. Što se tiče otpornog razvoja, želimo prednjačiti po ulaganjima u sektor civilnog društva, u sportske udruge i škole, u brojne dječje, socijalne i zdravstvene programe po kojima smo prepoznati. Kada je, pak, zeleni razvoj u pitanju, drugi smo u RH po razvrstavanju otpada, a gubici u vodovodnoj i kanalizacijskoj mreži su nam ispod europskog prosjeka. Dičimo se i energetskom učinkovitošću naših objekata i to je cilj koji ćemo slijediti dalje. Moram spomenuti i elektromobilnost, razvijat ćemo pješačko-biciklističke staze, javni gradski prijevoz, a ITU mehanizam pomoći će nam da se proširimo na okolne općine – rekao je, između ostalog, Jakšić.
Istaknuo je da postoji jako puno ciljeva koji su jasno raspisani i da imamo dobar i kvalitetan okvir za veliki iskorak, za novu energiju u životu Koprivnice. S tim ciljevima nije se do kraja složio Željko Šemper, kojega je zasmetalo što u viziji nema novog doma za starije i nemoćne osobe.
Šemper: Nadam se da nakon škola i vrtića na red dolaze i starački domovi
– Kad sam pročitao dokument bio sam jako razočaran i nije mi jasno kako se u njemu nije našla odluka da se izgradi još jedan dom za starije i nemoćne. Jakšić mi je objasnio da to mora biti usklađeno s državnom strategijom, ali znamo kako to ide. Očito je strategija da ljudi ostanu što duže u svom domu. Referirajući se na tri vrste ovog razvoja, morat će umirovljenici, očito, poraditi na otpornosti – bocnuo je Šemper i dodao kako je ovih dana bio u izvidnici u koprivničkom domu za starije i nemoćne.
– Kapacitet im je 265 ležaja, na dom čeka 2600 ljudi, od toga njih 500 koji bi trebali odmah na bolesnički dio. Na stanarski dio čeka se od pet do sedam godina, na bolnički do 10 ako ne i više. Cijena je od 3000 do 4000 kuna i to je veliki problem, a bit će još i veći. Starijih je sve više, umirovljeno je u dvije godine 100.000 ljudi i iz ovog mjesta apeliram da se poradi na tome. Jedan dom nam je prijeko potreban i nadam se da će nakon škola i vrtića doći na red i dom koji bi Koprivnica izgradila – zaključio je Šemper.
Cestar: Pričamo o zdravstvenom turizmu, a nemamo ozbiljniji smještaj
Javio se i Saša Cestar (HDZ), koji je apelirao da se ubuduće u sastavljanje ovakvog dokumenta uključe i gradski vijećnici, a požalio se i da u strategiji ne piše kako, primjerice, riješiti djecu koja nisu upisana u jaslice.
– Također, Grad se opredjeljuje na zdravstveni turizam, a nemamo ozbiljniji smještaj za ozbiljniji turizam. I onaj na Cerinama bez vanjskog bazena teško je očekivati – naglasio je.
Stranačkog mu kolegu Mladena Fajdetića, zanimalo je, pak, nešto više o kvaliteti zraka u Koprivnici, no Jakšić im je svima odgovorio da su imali smjernice kojih su se jednostavno morali držati.
– Uz to što sam gradonačelnik sam i oporbeni saborski zastupnik i iz toga spektra meni prvome bi trebao biti cilj napraviti strategiju koja će imati čim više političkih provokacija i podmetanja. Ali ovo nije strategija moje privatne političke agende, ovo je strategija razvoja Koprivnice i za početak se držimo onoga što je propisano kao zakonodavni okvir i što je u nadležnosti Grada Koprivnice. Mi nemamo osnivačka prava i ne možemo odlučivati o staračkim domovima, srednjim školama, bolničkom sustavu, nacionalnim cestama i prometnim koridorima, o regionalnim centrima za gospodarenje otpadom i tako dalje. Nema zakonodavnog okvira i mi ne možemo to predlagati, to nema veze s nama – zaključio je Jakšić.
Puno planova i ciljeva, ovo su samo neki od njih
Na kraju dodajmo kako su neki od ciljeva strategije obnova bedema, kuće Malančec, muzeja i sinagoge u kulturne svrhe, radit će se na osmišljavanju novih manifestacija, a pokušat će se osigurati i uvjeti za razvoj aktivnog turizma kroz cikloturizam i nove pješačke staze. Širit će se kapaciteti vrtića, a želja je i da imaju dulje radno vrijeme, radit će se dodatno na reorganizaciji obrazovanja i predškolskog odgoja, poticat će se razvoj poduzetništva, samozapošljavanje, a povećavat će se i poslovne zone. Razvijat će se prometna i komunalna infrastruktura tako da možemo očekivati nove staze, rotore, igrališta i parkove. Sve to vezano je uz održivi razvoj.
Otporan razvoj zahtijeva promociju zdravlja i prevencije bolesti, stvaranje uvjeta za razvoj zdravstvenog turizma, daljnji razvoj sporta, poboljšanu kvalitetu života osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, a razvijat će se i demografska mjera. Zeleni razvoj podrazumijeva, između ostalog, uspostavu kružnog gospodarstva, povećanje energetske učinkovitosti, nove zelene zone, razvijanje infrastrukture za alternativna goriva, pokrivenost širokopojasnom mrežom i tako dalje. Svi ovi ciljevi trebali bi izaći na vidjelo do 2030. godine.