Mistični sanjar nadrealnih vizija naziv je izložbe radova Matije Skurjenija otvorene ove subote u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama.
Riječ je o prvoj samostalnoj izložbi osebujnog autora u hlebinskoj galeriji ostvarenoj suradnjom Muzeja grada Koprivnice i Muzeja Matije Skurjenija iz Zaprešića te obitelji Skurjeni.
Ravnatelj Muzeja grada Koprivnice pozdravio je prisutne i pobrojao sličnosti u razvoju opusa između Ivana Generalića i Matije Skurjenija te istaknuo kako veseli činjenica predstavljanja još jednog velikog imena u Galeriji naivne umjetnosti, nakon što su se u prethodnim godinama po prvi puta predstavili Ivan Rabuzin (2020.) i Slavko Stolnik (2021.).
Više o izložbi ispričala je kustosica izložbe Helena Kušenić osvrtom na poveznicu Skurjenija i nadrealista u načinu shvaćanja svijeta i pristupu umjetnosti kao polju spontanosti, slobodi nesvjesnog i (djelomično) automatiziranog stvaralaštva. Izložba donosi 24 umjetnine među kojima su najzastupljenija ulja na platnu uz nekoliko crteža i serigrafija, uz fotodokumentaciju i slikarski pribor umjetnika, čije je stvaralaštvo još početkom 1960-ih godina prepoznalo i priznalo svjetski poznato ime Andréa Bretona.
Ravnatelj Muzeja Matije Skurjenija Ante Žaja pojasnio je mjesto Matije Skurjenija unutar (naivne) umjetnosti, izrazio zadovoljstvo ostvarenom suradnjom te prepustio riječ Matijinu sinu Srećku koji je emotivnim obraćanjem otvorio izložbu.
Životne okolnosti i poslovi (rudnik, soboslikarstvo, željeznica) oblikovali su tematski registar Skurjenijeva stvaralaštva, dok je za likovno sazrijevanje presudno djelovanje Radničkog KUD-a željezničara Vinko Jeđut gdje dobiva prvo formalnije obrazovanje. Od naučenog realizma odmiče se zahvaljujući savjetima Dimitrija Bašičevića koji mu daje početni impuls za istraživanje fantastičnog i snovitog što je predstavljeno nekolicinom grafika iz zajedničke grafičke mape Eulalija s tipičnim grafizimima, osebujnim stilizacijama, pedantnim i minucioznim oblikovanjem linije kao osnovnog izražajnog sredstva. U kasnijim slikama linije postaje sve više eterična i pretvara se u niz kratkih crtica koje tvore vibrantnu i titravu površinu. Tematski se slike oslobađaju stega i prikazuju hibridne forme, spojeve ljudskih i životinjskih obilježja, erotske aluzije, bajkovite prizore u često izduženim proporcijama i fantazmorgičnim vizijama zahvaljujući poticaju hrvatskog nadrealista i Skurjenijeva prijatelja Radovana Ivšića. U komentarima zbivanja i kritici društva i svijeta Skurjeni zadržava dječju radoznalost, humoresku i ludizam koji stvaraju začudnu lakoću i osmijeh unatoč tragičnim konotacijama.
Izložbu, koja je realizirana sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Koprivničko-križevačke županije i Grada Koprivnice, razgledajte do 6. studenog 2022. godine.
