U Knjižnici i čitaonici “Fran Galović” Koprivnica održan je radni sastanak ravnateljica narodnih knjižnica u Koprivničko-križevačkoj županiji. Uz ravnateljice svih pet narodnih knjižnica: mr. sc. Dijanu Sabolović-Krajina iz Koprivnice, Marjanu Janeš-Žulj iz Križevaca, Anicu Šabarić iz Đurđevca, Anu Škvarić iz Virja i Marinu Srbljinović iz Gornje Rijeke, sastanku su prisustvovale i savjetnica iz županijskog Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, znanost i šport Vesna Peršić Kovač te voditeljica Županijske matične službe za knjižnice Ljiljana Vugrinec.
Sastanak je organiziran s ciljem stjecanja uvida u aktualno stanje županijskog narodnog knjižničarstva te zbog koordiniranog planiranja aktivnosti za sljedeću, 2011. godinu.
Ravnateljice su ukratko izvijestile o radu i programima knjižnica, ističući uspješne projekte koji su u tijeku ili nedavno provedeni. U Narodnoj knjižnici Virje korisnicima je tako od 1. ožujka 2010. dostupan internet, zahvaljujući nabavi novih računala kojih sada u knjižnici ukupno ima osam. Sredstva za informatizaciju knjižnice osigurali su Općina Virje, Ministarstvo kulture RH i Koprivničko-križevačka županija. Od početka školske godine 2009./10. u okviru virovske Knjižnice uspješno djeluje pričaonica za predškolce i njemačka igraonica, a planu je i povećanje otvorenosti knjižnice za korisnike.
Općinska knjižnica Sidonije Rubido Erdödy Gornja Rijeka ove je zime proširila svoj prostor u kojem sada zasebno djeluje Odjel za odrasle, s novouređenom čitaonicom dnevnog tiska. U 2009. godini ova je knjižnica imala tristotinjak upisanih članova, a tri puta tjedno održava se u knjižnici i igraonica koju pohađa 25-oro djece. Potrebno je napomenuti kako je u obje općinske knjižnice – u Virju i Gornjoj Rijeci – zaposlena samo po jedna osoba, tj. jedine knjižničarke su ujedno i ravnateljice ovih knjižnica kao samostalnih ustanova. Tim više im treba odati priznanje što su u svega nešto više od dvije godine otkako ove knjižnice posluju kao samostalne ustanove ravnateljice Ana Škvarić i Marina Srbljinović uspjele organizirati njihovo poslovanje u skladu sa svim standardima struke, ostvariti visoki nivo kvalitete knjižničnih usluga za korisnike te svoje knjižnice u lokalnoj zajednici afirmirati kao nositelje, ali i kreatore kulturnog života.
Ravnateljica Knjižnice i čitaonice “Fran Galović” Koprivnica, mr. sc. Dijana Sabolović-Krajina posebno je istakla uspješne projekte županijskog karaktera koje provodi koprivnička Knjižnica. Jedan od njih je program “Knjige za bebe” u sklopu kojeg oko 1.000 beba koliko ih se godišnje u prosjeku rodi u koprivničkom rodilištu dobiva edukativni paket s prvom slikovnicom i brošurom s informacijama o važnosti čitanja djeci već od najranije dobi. U financiranje ovog projekta, jedinstvenog u Hrvatskoj, uz Grad Koprivnicu ove se godine uključila i Podravka d.d. te Koprivničko-križevačka županija. Koprivnička knjižnica, nadalje, uspješna je i u pružanju knjižničnih usluga slijepim i slabovidnim korisnicima s područja cijele županije.
Uvođenje ove usluge financirano je sredstvima EU 2006., a provodi se u suradnji s Udrugom slijepih i slabovidnih Koprivničko-križevačke županije. Inovativnost i praktična vrijednost projekta prepoznata je i na nivou države pa koprivnički knjižničari svoja znanja i iskustva u organizaciji i pružanju knjižničnih usluga slijepim i slabovidnim korisnicima prenose kolegama u Hrvatskoj održavajući radionice u okviru Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara. Najnoviji program koprivničke knjižnice pod nazivom “Osobni knjižničar” ima za cilj pružiti mogućnost korisnicima knjižnice da kroz radionice pod vodstvom knjižničara kao informacijskih stručnjaka steknu znanja, vještine i kompetencije za samostalno pretraživanje knjižničnih i računalnih baza podataka na različite teme, za odabir i vrednovanje te primjenu pronađenih informacija.
Gradska knjižnica “Franjo Marković” Križevci s devet zaposlenih i fondom od oko 70.000 jedinica knjižnične građe druga je po veličini narodna knjižnica u županiji. Specifična je po bogatoj i vrijednoj zavičajnoj zbirci te igraonici s dugogodišnjom tradicijom koja i danas tri puta tjedno okuplja predškolce, s ciljem razvijanja vještina potrebnih za čitanje te navikavanja na korištenje knjige i knjižnice od najranije dobi. Najveći projekt posljednjih godina u križevačkoj Knjižnici bio je uvođenje Bibliobusne službe nabavom posebnog vozila – bibliokombija – koji već više od godinu dana obilazi stajališta na širem području grada Križevaca i u tri okolne općine.
Uvođenjem bibliobusa na križevačkom području po prvi je put omogućeno korištenje knjižničnih usluga stanovnicima mnogih malih naselja koji nikada ranije nisu imali priliku služiti se knjižnicom u svojim mjestima stanovanja. Najveći problem križevačke Gradske knjižnice svakako je nedostatan i neprimjeren prostor za rad. Zbog toga se u Gradu Križevcima već nekoliko godina intenzivno razmišlja o alternativnom prostoru za gradsku knjižnicu. Nakon ranijih planova da se za potrebe knjižnice uredi staro gradsko kino, trenutno su najaktualniji planovi za preuređenje i prenamjenu za knjižnicu Doma HV-a. Ukoliko u tom smislu budu donijete potrebne odluke na nivou Grada i Županije, u sljedećoj godini jedan od najvećih poslova bit će priprema projektne dokumentacije za buduću knjižnicu.
Gradska knjižnica Đurđevac svojim je prostorom zadovoljna jer je nedavno proširen i preuređen te dodatno opremljen novim namještajem. Iako ima samo četiri zaposlene djelatnice, đurđevačka Knjižnica uspješno provodi čitav niz uspješnih programa i projekata – književnih susreta, predavanja, izložbi, radionica itd. – koje posjećuje veliki broj Đurđevčana, kao i stanovnika okolnih mjesta. Knjižnica je u suradnji s Udrugom invalida prijavila za financiranje putem natječaja Ministarstva turizma projekt ugradnje dizala kako bi bila dostupnija svim potencijalnim korisnicima, s obzirom da se nalazi na prvom katu. Ukoliko sredstva za ovu svrhu budu odobrena, bit će to prva narodna knjižnica u našoj županiji koja će dizalom kao najboljim i najkvalitetnijim načinom vertikalne komunikacije u prostoru rješiti pristup za osobe s tjelesnim invaliditetom, ali i ne samo njih, već i za sve osobe koje su teže pokretne, kao što su stariji, trudnice, majke s bebama i malom djecom u kolicima i sl.
Nakon što su ravnateljice u svojim osvrtima predstavile rad i programe knjižnica, zaključeno je kako sve narodne knjižnice u županiji kao samostalne kulturne ustanove ostvaruju značajnu ulogu informacijskih i kulturno-edukativnih središta u zajednici, pružajući mogućnost pristupa informacijama te brojnim obrazovnim i kulturnim sadržajima namijenjenim građanima svih dobi i najrazličitijih interesa.
Kao ono što je obilježilo rad svih narodnih knjižnica u posljednje vrijeme istaknuto je nesigurno i smanjeno financiranje osnovne i programske djelatnosti, kao dio trenda koji prati opću gospodarsku situaciju. U zadanim uvjetima, knjižnice balansiraju između potreba korisnika te želje za održavanjem dostignutog nivoa knjižničnih usluga koje pružaju svojim korisnicima i realnih mogućnosti financijera – gradova i općina, žup
anije te Ministarstva kulture RH – da prate i financijski podrže planirane programe u okviru postojećih mogućnosti.
Sve ravnateljice istakle su pri tom pozitivan primjer Koprivničko-križevačke županije koja usprkos svim teškoćama i dalje redovito podržava rad narodnih knjižnica u Županiji izdvajanjem sredstava za nabavu knjižnične građe, sudjelovanjem u obnovi i nabavi nove informatičke opreme te sufinanciranjem pojedinih knjižničnih programa, a posebno sufinanciranjem bibliobusnih službi koje upravo zahvaljujući financijskoj podršci Koprivničko-križevačke županije danas uspješno knjižničnom uslugom pokrivaju čak 18 općina od njih ukupno 22 u županiji. U sljedećoj godini narodne knjižnice u županiji planiraju održati postignuti nivo kvalitete i opsega usluga za korisnike te uz nužnu prilagodbu gospodarskim uvjetima nastaviti unapređivati svoju djelatnost, kako bi i dalje uspješno zadovoljavale informacijske, obrazovne i kulturne potrebe svojih korisnika.