U organizaciji Županijske organizacije HSS-a Koprivničko-križevačke županije, HSS-ovog županijskog Stručnog vijeća i organizacije HSS-a Općine Hlebine, 31. svibnja 2010. u Hlebinama je održana javna tribina „Eksploatacija šljunka u Podravini – korist ili problem za lokalnu zajednicu?“.
Rasprava o ovoj vrlo važnoj temi okupila je stotinjak slušatelja, među kojima su bili i koalicijski partneri iz HDZ-a na čelu s zamjenikom župana Darkom Sobotom, kao i desetak načelnika općina u Županiji. Pozdravnu riječ na početku prisutnima su uputili načelnik Općine Hlebine Hrvoje Gaži, predsjednik Županijske organizacije HSS-a Darko Koren i predsjednik HSS-a Josip Friščić, a uvod u raspravu dao je predsjednik županijskog Stručnog vijeća Hrvoje Petrić.
Predsjednik Općinskog vijeća Hlebina Miralem Alečković održao je interesantnu prezentaciju u kojoj je naveo primjere utjecaja eksploatacije šljunka na lokaciji „Prosenica” u Općini Hlebine. Prema izračunima koje je prikazao, eksploatacija šljunka i posljedice toga vrlo su negativni za lokalnu i regionalnu zajednicu. Devastacija prostora, uništavanje prometnica, prikazivanje minimalne knjigovodstvene cijene sirovine, umanjivanje novčane naknade za eksploataciju od strane koncesionara, nedorečenost o načinu obračuna naknada, prema njegovim riječima samo su neke od negativnosti koje se vezuju uz eksploataciju šljunka. Također je spomenuo da je naknada koju lokalna i regionalna zajednica ostvaruju od te djelatnosti mizerna i nedovoljna za sanaciju svih šteta koje se učine, a dobit koncesionara je golema. Na njega se nadovezao direktor Županijske uprave za ceste (ŽUC) Krešimir Janach koji je kazao da je do 2007. postojala naknada za prekomjerno korištenje cesta, koja je ukinuta, te da kamioni koji voze šljunak rade puno više štete nego se stigne popraviti, a ŽUC prihode za sanaciju prometnica od eksploatacije šljunka nema.
Izlaganje na tribini održao je i ravnatelj Uprave za rudarstvo u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Slavek Repić, koji se osvrnuo na zakonsku regulativu glede korištenja mineralnih sirovina. Također je pokušao dati odgovore na pitanja o tome da li se kod odobrenja za koncesiju uvažavaju svi faktori koji utječu na život lokalnog stanovništva (nosivost cesta, količina prometa, buka i sl.), govorio je o stanju, nosivosti i sigurnosti prometnica u okolici eksploatacijskih polja, održivom razvoju i pravičnoj koncesijskoj naknadi. Istaknuo je da se prema novom Zakonu o rudarstvu koncesijska naknada utvrđuje prema zauzetoj površini i naknadi za otkopanu mineralnu sirovinu (7,5%). Također je rekao da se od strane koncesionara učestalo lobira da se ukine naknada za zauzetu površinu, te da se udio od naknade za otkopanu sirovinu koji ide općinama još smanji.
U raspravi nakon prezentacija ocjenjeno je da lokalna uprava ne može podnijeti troškove devastacije prostora i uništenje cesta, da naknada za eksploataciju nije dovoljna, te da je glavni problem u kontroli i inspekcijama koje su za navedeno zadužene. Predsjednik HSS-a Josip Friščić kazao je da ovaj kraj od eksploatacije treba imati koristi, te da treba utvrditi pravo stanje i napraviti rede u spomenutoj djelatnosti. Ako se to ne učini neće biti ni novca od eksploatacije, niti će se sanirati ceste. Također je kazao da je prema nalazu državne revizije lobi eksploatatora dosad utajio čak više od četiri milijarde kuna prihoda. Predsjednik županijskog HSS-a Darko Koren kazao je da treba utvrditi koji je dio zakonske regulative potrebno mijenjati, te da osobno smatra da je veći problem u provođenju postojećeg zakona u praksi. Dodao je da ŽUC-u treba omogućiti prihod za servisiranje šteta na prometnicama i da država svoj dio prihoda od eksploatacije treba uložiti u devastirani prostor ili navedena sredstva ostaviti na raspolaganju lokalnoj zajednici. Napomenuo je također da zakonski treba regulirati i to što s prostorom nakon što eksploatacija završi.