Na samom početku tjedna održana je sjednica križevačkog Gradskog Vijeća, a velika rasprava vodila se i oko točke u kojoj se donosila Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama te divljim životinjama.
– Imamo zaista velike financijske izdatke koje smo kao grad dužni izdvajati za zbrinjavanje napuštenih životinja i sad predloženom Odlukom propisujemo trajnu sterilizaciju kao mjeru kontrole razmnožavanja pasa i mačaka, a sukladno Zakonu o zaštiti životinja. Cilj je da se smanji broj napuštenih životinja koje završavaju u skloništima – pojasnio je gradonačelnik Mario Rajn.
Ivan Majdak, član Gradskog vijeća s Liste građana, u samoj raspravi rekao je kako podržava želju da se smanji nekontrolirano razmnožavanje pasa i mačaka. Posebno onih koji nemaju vlasnike, što u konačnici, kako je rekao, donosi štetu ljudima i lovištima.
– Ali, kontrola razmnožavanja pasa i mačaka provodi se trajnom sterilizacijom i obavezna je na području grada Križevaca, osim u slučajevima kada posjednik ima rješenje o registraciji uzgoja. Dajte, to je stvar koju nećemo moći provesti. Da bi čovjek imao rješenje, registraciju uzgoja, da ima sve dozvole, to je u ovoj formi po meni neprovedivo. Ne možete vi vlasnika psa koji nema rodovnicu prisiliti da mu sterilizirate psa – rekao je Majdak.
Dodao je kako smatra da su vlasnici dužni držati pod kontrolom razmnožavanje svojih ljubimaca i spriječiti svako neželjeno razmnožavanje, ali formulacija ga zabrinjava.
Raspravi se priključio i HDS-ov Denis Maksić koji je odmah dodao kako vidi da se cijena subvencije sterilizacije povećala s 500 kuna na 100 eura te rekao kako smatra da usvajanjem ove odluke oni građanima uvjetuju da sterilizaciju moraju provesti.
– Jesmo li mi napravili upit prema veterinarskim stanicama, je li to cijena koja pokriva sav trošak ili građani moraju još nešto platiti – pita Maksić.
Gradonačelnik Rajn odmah je rekao kako se ne radi o subvenciji kako je Maksić rekao, već je ta cifra propisana kazna.
– Ako se ne pridržavate ovog, ako naš komunalni redar utvrdi da nemate steriliziranog/čipiranog psa ovo je propisana kazna. Što se tiče sufinanciranje sterilizacije ili udomljavanja pasa, to su drugačiji programi. Sterilizaciju sufinanciramo s 50 posto iznosa od računa koji građani donesu – osvrnuo se odmah Rajn na Maksićevo pitanje.
– Što se tiče opaske gospodina Majdaka, ovo je konstrukcija koju nam je dopustio zakonodavac, je li lakše ovo provoditi ili misliti da netko ima obzira i da će u maniri dobrog gospodara i prijatelja životinja sam napraviti sterilizaciju, nisam siguran da je to lakše provjeravati. Probali smo već i alternativnim pristupima, razgovarati, pokrenuti azil na području grada, ali jednostavno nema nikoga zainteresiranog da to provodi. Nemamo niti udrugu koja se bavi zbrinjavanjem životinja, ovo što provodimo, radimo s udrugom partnerom iz Koprivnice – rekao je Rajn.
Ivan Majdak je dodao kako se ne slaže s donošenjem odluke u kojoj ni sam ne zna ima li 20 posto pasa na području grada rodovnicu.
– Donosimo nešto čime ćemo kazniti ljude. Komunalni redar može kazniti sa sto eura jer ljudi nemaju rodovnice za pse. Ljudi, mirovine toliko iznose, moramo to drugačije iskomunicirati – rekao je Majdak i dodao kako je potrebna edukacija ljudi, upozorenje prije same kazne ili nešto treće.
– Postotak koji ste vi rekli je u stvari vrlo dobra aproksimacija, 80-20, ali, prijatelji životinja koji su sudjelovali u sklapanju ovog zakona, zaista sugeriraju da ovih 80 posto bude sterilizirano. Shvaćamo da ljudi koji su na selu u mirovini imaju životinje, ali eto to se sad na razini ovog zakona maltene izjednačava tako da – ako si ne možete priuštiti kućnog ljubimca, onda ga nemajte – nadovezao se Mario Rajn i dodao kako zna da ima vrhunskih ljudi koji paze, a nemaju registrirane kućne ljubimce. Kako će se sve provoditi u praksi to će vrijeme pokazati.
Na sve se na samom kraju nadovezala Štefica Wolf, članica Gradskog vijeća te rekla da ju iskreno zanima kako će komunalni redari provjeravati jesi li životinje uistinu kastrirane.
– Kako će oni to utvrditi? Mislim ja imam mačku doma koja je kastrirana pa nemam papir jer ga nisam dobila, jer ne moram imati papir. Zakon ne nalaže da imate papir. Ovo je neprimjenjivo, ali dobro, neka bude u zakonu. Druga stvar, smatram da bi komunalni redari trebali imati čitače čipova. Nama je prvi cilj koji trebamo napraviti upravo čipiranje životinja, zatim treba educirati komunalne redare. Ja kao veterinar ne mogu tvrditi je li životinja kastrirana ili ne. Ovo s kastriranjem u praksi je neprimjenjivo – zaključila je Wolf.
Na samom kraju, spomenimo kako je ova točka dnevnog reda prihvaćena s devet glasova za, četiri protiv i tri suzdržana.
