Donosimo Romanin put od flaute preko etnologije i kulturne antropologije do projekata Gelato Sisters, Frann i Anna Moor.
Koprivničanka Romana Pavliša, glazbenica je koja u svaki projekt unosi jednu posebnu i ekstravagantnu notu. Trenutno je uključena u nekoliko glazbenih projekata te je apsolventica na zagrebačkom Filozofskom fakultetu gdje studira kroatistiku te etnologiju i kulturnu antropologiju.
Ljubav prema glazbi razvila se još u djetinjstvu kada ju je baka vodila u crkvu.
– Uvijek bi me odvela da stojim pokraj dječjeg zbora. Svidjelo mi se i već sam s pet godina počela pjevati u crkvenom zboru. Tamo sam zavoljela glazbu, a svoj glazbeni stil oblikovala sam putem – rekla je Romana i objasnila kako je upravo tamo stekla hrabrost nastupanja pred brojnom publikom.
S vremenom upisuje osnovnu glazbenu školu za flautu u Koprivnici, a svoje srednjoškolsko obrazovanje nastavlja u Varaždinu u glazbenoj školi te u International Baccalaureate gimnaziji.
– Akademiju nisam upisivala kod nas jer ona nudi obrazovanje u području klasične glazbe, a mene zanimaju alternativniji glazbeni pravci – objasnila je i dodala da je stoga odlučila upisati Filozofski fakultet, ali tijekom studiranja najviše se bavila glazbom.
Na početku studija prijavila se na glazbeni show Hrvatska traži zvijezdu i ušla u top osam i upravo zahvaljujući tom angažmanu upoznala je sestre Sanju i Nedu Parmać s kojima danas ima jedan od svojih najuspješnijih glazbenih projekata Gelato Sisters. Radi se o svojevrsnom pin up triju koji je fokusiran na jive, rock and roll, swing i rockabilly izričaj. Međutim, njoj najzanimljiviji je projekt Frann.
– Sviramo balkansku etno glazbu, a nazvali smo se po Franu Galoviću kada smo nastupali na Galovićevim jesenima. Tu spajam etnologiju i glazbu. S obzirom na to da imam pristup etnomuzikološkoj knjižnici, tamo vadim note, a kasnije radim aranžman – kazala je Romana i objasnila da je naša etno glazba izrazito jednostavna za zapamtiti jer zvuči kao brojalica, a melodije su jako lijepe pogotovo ako se izvedu na suvremeniji način.
Frann je, kaže Romana, prisutan po cijelom svijetu, jer ona i Igor Petričević, na svim svojim putovanjima izvode balkansku etno glazbu. Tako je primjerice prošlo ljeto publici u Las Vegasu izvela pjesmu Čula jesam. Uz to, Frannova izvedba pjesme Duni mi duni odabrana je za uvodnu špicu dokumentarnog filma o izbjeglicama u produkciji švicarske organizacije Be aware and share, čija je premijera u petak u Baselu.
Osim ovog glazbenog projekta, Romana uskoro sprema objavu singla Lutak na kojem su radili koprivničanci Helena i Marin Hraščanec, u sklopu njenog projekta, ili kako kaže Romana, njenog alter ega, Anna Moor.
– Pjesma je miks svega. Ona je pop, ali ima jazza, funka, soula i elektronike. Pod tim imenom namjeravam raditi i izdati album te raditi elektronsku glazbu koja mi je nova strast – istaknula je i objasnila kako je upravo u studiju s Tomislavom Golubićem i Stellom, koprivničkom DJ-icom.
Osim glazbe, njena strast su i putovanja. Prošlog ljeta Romana i Boris Oud, kontrabasist, organizirali su glazbenu turneju kroz Mađarsku, Francusku, Nizozemsku, Belgiju i Sloveniju, a završili su je koncertom u Koprivnici. Sljedeća destinacija su joj egzotične zemlje.
– Voljela bih posjetiti Aziju i istraživati njihovu glazbu i isprobavati njihove instrumente. Cilj mi je baviti se vizualnom antropologijom, odnosno voljela bih napraviti svoj glazbeni putopis – rekla je Romana i dodala kako putovanja financira zaradom od projekta Gelato Sisters, raznim studentskim poslovima te stipendijom, a put u Las Vegas osvojila je na nagradnoj igri koju su organizirali jedan trgovački lanac i Oliver Dragojević.
Uz sve to, Romana pjeva u bendu Soul Sisters te je članica Jazz Kluba Koprivnica koji organizira međunarodni festival Fest Jazza.
Osim uspješnog glazbenog života, Romana je nedavno nagrađena za svoj znanstveni rad. Jedna je od studentica koje su primile nagradu Franjo Marković za izniman doprinos etnološkoj i antropološkoj znanosti. Rad nastao u sklopu terenskog etnološkog istraživanja o igrama Bunjevaca objavljen je u znanstvenoj monografiji Tradicijska baština i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca.