Krumpir zasigurno ima vrlo važnu ulogu u ljudskoj prekrani. Bogat je vitaminom C i vitaminima grupe B (B1, B2, B3) te karotinoidima i vitaminima B3 i K.
Jeste li znali da europska kuhinja poznaje više od 200 jela od krumpira, a služi kao sirovina u industrijskoj preradi.
Osim toga, dobra je stočna hrana. Koristi se u svježem i kuhanom obliku, a također i silirana cima. Može se koristiti i osušen, koji se lakše skladišti i čuva preko zime.
Zbog intenzivne agrotehnike, vrlo je cijenjen kao odličan predusjev. Važno je znati da su pozelenjeli i proklijali gomolje štetni za prehranu ljudi i hranidbu životinja bez prethodne obrade pažljivim prokuhavanjem.
Načini naklijavanja
Postoje dva načina naklijavanja.
Kod prvog važno je znati da se naklijavanjem (jarovizacijom) smanjuje vegetacijsko razdoblje 15 – 20 dana i povećava prinos za oko 50 posto. Postupak se izvodi 35 – 45 dana prije sjetve u prostorijama na temperaturi 12 – 15 stupnjeva Celzija i uz prisutnost difuzne svjetlosti.
Za sprječavanje isušivanja gomolja u prostoriju unosimo posudu s vodom ili vlažne vreće kako bi održali vlažnost zraka 80 – 85 posto. Krumpiri (mase 40-60 g) su u sandučićima do dva reda, a sanduci su jedan iznad drugog.
Sanduke povremeno rotirati (premještati) kako bi sve dobile približno isto svjetlosti, a prostoriju povremeno provjetravati zbog povećane koncentracije ugljikovog dioksida. Obično poslije 15 dana, kada su klice dužine dva do tri milimetra, započinje sljedeća etapa gdje se izlaže jačem osvjetljavanju radi stvaranja kratkih (dva do tri centimetra) i debelih klica, zelenih i čvrstih.
Drugi način se izvodi u prostorijama s regulacijom topline, svjetlosti i vlažnosti zraka. Prvo se gomolji dezinficiraju i slože u letvarice (sandučiće) u sloju debljine do 20 cm. Tako pripremljeni drže se na difuznoj svjetlosti oko 15 dana. Kada iz klica izbiju pupoljci, izlažu se dnevnoj svjetlosti, temperaturi do 18 stupnjeva Celzijusa i relativnoj vlažnosti zraka do 90 posto.
U takvim uvjetima ostaju 10 do 15 dana i za to vrijeme formirat će se pupoljci dužine dva do 2,5 centimetra s vjenčićem u donjem dijelu. Ovaj vjenčić predstavlja začetak nodijalnog korijenovog sustava. Sadnju obavite pažljivo da se ne otkinu pupoljci (klice). Zbog toga je najbolja ručna sadnja (sjetva).
Kako obaviti ručnu sadnju
Za ručnu sadnju brazde se otvaraju plugom i poslije polaganja na dno ili u donju trećinu dubine brazde zagrću se zemljom motikama ili drljačom poprijeko na redove sadnje. Brazde se mogu otvarati i motikom uz prethodno obilježavanje markerom redova.
Pripazite da kod gomolja koji nisu naklijani duge blijede klice prelomite do kraja, a do mjesta sadnje nosite ih u sanducima da se ne oštete klice, piše Agroklub.