Epidemija legionarske bolesti, od koje je u zagrebačkoj bolnici Rebro preminulo troje pacijenata, u našoj županiji nikad nije zabilježena, no gotovo svake godine bilježe se sporadični slučajevi.
Posljednji u veljači ove godine, doznajemo od dr. Draženke Vadla, ravnateljice županijskog Zavoda za javno zdravstvo, kada se muškarac zarazio u hotelskom smještaju u primorskim županijama, gdje je radio na građevinskim radovima.
– Liječio se u zagrebačkoj bolnici Fran Mihaljević, a prije toga u nadležnoj bolnici prema mjestu boravišta. No, statistički se vodi kao naš slučaj – objasnila je dr. Vadla.
Pet slučajeva u deset godina
U našoj županiji u posljednjih deset godina zabilježeno je pet slučajeva legionarske bolesti, a smrtnih slučajeva nije bilo. Riječ je zapravo o atipičnoj upali pluća, no u blažim slučajevima, kazala je dr. Vadla, može se manifestirati simptomima sličnim gripi: groznica, slabost, glavobolja, bolovi u mišićima. Da bi se potvrdila bolest, moraju se provesti laboratorijska ispitivanja.
Dakle, slučajeva bolesti mnogo je više no što se ikad potvrdi, no bolest u pravilu nije smrtonosna za zdrave, odrasle ljude. U mnogo su većoj opasnosti osobe otprije oslabljena imuniteta od neke bolesti, pa za njih može biti smrtonosna.
No, kako se uopće možemo zaraziti?
Bakterije su opasne kada uđu u vodene sustave
Ravnateljica dr. Vadla kaže udisanjem zraka koji sadrži male kapljice vode (aerosol), unutar kojih su bakterije. Udisanje aerosola najčešće nastaje pri tuširanju, u bazenima s pjenom te širenjem aerosola iz rashladnih tornjeva velikih vodenih sustava. Aerosoli su sitne, oku nevidljive kapljice.
Infekcija se ne prenosi s čovjeka na čovjeka niti kućnim klimatizacijskim sustavima. Izuzetno je mala vjerojatnost zaražavanja putem prirodnih voda (rijeka, jezera) ili vlažnom zemljom u prirodi, no opisani su pojedinačni slučajevi zaražavanja tim putem.
Bakterije Legionella su uobičajene i mogu se naći prirodno u okolišnim izvorima vode kao što su rijeke, jezera i akumulacije te u blatu, obično u malom broju. Bakterije su u stanju preživjeti u prirodi na širokom rasponu temperatura. Opasnost nastaje kada Legionelle uđu u vodene sustave koje je izgradio čovjek, kao što su rashladni tornjevi, veliki vodoopskrbni sustavi tople vode, ovlaživači zraka, dekorativne fontane i sl., najčešće oštećenjem vodovodnih cijevi, ulijevanjem površinskih voda te neispravnim spojevima potrošne vode. U takvim sustavima, ako nisu pravilno održavani i ako se voda često ne troši, stvore se povoljni uvjeti za razmnožavanje Legionella.
Da bi se spriječila zaraza, potrebno je redovito održavati, čistiti i dezinficirati vodovodne sustave, održavati temperature vode sustava s hladnom vodom ispod 20°C, a sustava s toplom vodom iznad 50°C kako bi se spriječio rast bakterija. Sustavi opskrbe i distribucije potrošne vode koji dulje vrijeme nisu u upotrebi trebaju se prije puštanja u upotrebu dezinficirati.
Postrožit će kontrole
Nakon ove epidemije u Zagrebu, koja zapravo nije ništa novo, istaknula je dr. Draženka Vadla, postrožit će se kontrole velikih sustava poput bolnica, hotela, ali i vrtića, škola, domova umirovljenika.
– Tome je doprinijela i izmjena zakonskih odredbi ove godine. Protokoli postupanja će se postrožiti, kao i preventivne i korektivne mjere. Sad će se zasigurno naći više neispravnih i zaraženih sustava, no u konačnici će sve to donijeti manje oboljelih – zaključila je dr. Vadla.
