Božica Jelušić, poznata đurđevačka književnica, pjesnikinja i počasna građanka Đurđevca od svibnja se nalazi u cijenjenom književnom društvu. Uz Matoša, Krležu, Slavka Kolara, Paju Kanižaja, Dragu Britvića, Frana Galovića, Mladena Kerstnera i I. G. Kovačića, njeno ime i jedna njena kajkavska pjesma našli su se u Kajkavskom poetskom gartlicu.
– Riječ je o projektu kajkavske književnosti na otvorenom. U parku dvorca Batthyany u Ludbregu postavljeni su cvjetovi s napisima kojima se odaje počast kajkavskom jeziku, a čije rukom pisane tragove nalazimo na prijelazu iz 11. u 12. stoljeće – ističe književnik Aleksandar Horvat, član Društva hrvatskih književnika iz Ludbrega.
Naglašava kako je uz ove velikane kajkavske riječi, na cvjetovima ispisano i nekoliko podravskih frazema i pučkih pošalica. Kao i tekst iz Ludbreške pjesmarice iz 1833., Pjesmarice Ane Katarine Zrinski iz druge polovice 17. stoljeća i Frana Krste Frankopana iz 1671. te tekst Pesmi horvatskih Katarine Patačić iz 1671. godine.
– U krizi čitanja koja je očigledna, stihovi trebaju biti dostupni oku u javnom prostoru. Nekad mi je kolegica pjesnikinja pisala da bi voljela čitati moje stihove na fasadama zgrada. To u svijetu već postoji na mnogim mjestima. Mislim da je ludbreški park korak u tom smjeru – komentirala je ludbreški projekt Božica Jelušić.