Muzej grada Đurđevca, sedmom po redu inozemnom izložbom, još je jednom potvrdio kako je jedinstvena muzejska institucija u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Kako su poručili iz đurđevačke gradske uprave, u atraktivnom galerijskom prostoru u potkrovlju utvrde Stari grad u tijeku je izložba Joana Miroa: “Pjesnik boja” .
– Grad Đurđevac poznat je kao sredina koja prepoznaje i cijeni prave umjetničke vrijednosti i želi ih približiti svojim stanovnicima. Osim lokalnog stanovništva, u ljetnim mjesecima zabilježen je i značajan porast broja posjeta stranih gostiju. Nakon izložbi velikog Picassa, Chagalla, Dalija, da Vincija, Hundertwassera & Hasegawe te Toulouse-Lautreca, najnovija izložba Joana Miroa mamac je za ljubitelje likovne umjetnosti i turiste – naglasili su.
Izložba pun pogodak…
Oni u Đurđevcu tijekom ljeta i dobar dio jeseni mogu vidjeti više od stotinu grafičkih radova koji dolaze iz zbirke američke umjetnice, kolekcionarke i galeristice Suzanne C. Nagy.
– Gotovo da nema dana kad nam ne dođe netko iz Njemačke, Italije, Mađarske, Češke, SAD-a – ističe Edita Janković Hapavel, ravnateljica Muzeja grada Đurđevca.
Dodaje kako je sigurna da će do 31. listopada 2024. godine, do kada će izložba biti otvorena za posjetitelje, njihov broj premašiti sva očekivanja.
– Đurđevac je i zbog ove velike izložbe ponovo postao kulturno i turističko središte Podravine i ovoga dijela Hrvatske. U sinergiji s ostalim sadržajima u Muzeju i oko njega uspijevamo sve projekte, a posebno ovakve velike inozemne izložbe, učiniti samoodrživima i pred velikim brojem posjetitelja promovirati našu kulturu, umjetnost i tradiciju. To je garancija da će se one i dalje odvijati u galerijskim prostorima Muzeja u Starom gradu – ističe ravnateljica.
Joan Miró (1893.-1983.), je katalonski slikar, grafičar, kipar i keramičar, jedan od najznačajnijih predstavnika moderne umjetnosti. Rane poticaje iz slikarstva Van Gogha, fovista i kubista pretvorio je pod utjecajem dadaista i nadrealista u osebujan poetski i bajkoviti likovni svijet u kojemu su spontanom i magijskom primjenom boja i biomorfnih oblika naznačeni i neki od njegovih stalnih motiva: žene, ptice, kukci, oči, sunce, mjesec i zvijezde. Taj svoj svijet Miró je širio na scenografiju, kostimografiju, skulpturu, keramičke murale, vitraje i tapiserije, a od 1950-ih sve intenzivnije i na grafičku umjetnost koja čini važan dio njegovog opusa.
Među izloženim su radovima listovi u tehnici pochoira po seriji gvaševa Zviježđa (Constellations) koju je Miró smatrao jednom od svojih najznačajnijih serija, litografije iz Quelques fleurs pour des amis posvećene njegovim prijateljima, ilustracije u suhoj igli za knjigu L’issue dérobée pjesnika J. Dupina te bakropisi za Càntic del Sol sv. Franje Asiškog.
