Skupina zaljubljenika u pse iz Koprivnice lani je realizirala svoj san i osnovala Klub za obuku pasa.
U Trakošćanskoj ulici ogradili su i uredili poligon za treninge, koji još uvijek dorađuju, no potpuno su spremni za jesenski prvi službeni tečaj. Riječ je o nacionalnom programu Pas građanin, inicijativi Hrvatskog kinološkog saveza, koji će početi krajem rujna.
Povodom Svjetskog dana pasa, koji se obilježava 26. kolovoza, posjetili smo ih na njihovom terenu kako bismo vidjeli čime se bave i što pripremaju.
– Radi se o generalnom tečaju socijalne snošljivosti, to je neki miks socijalizacije i osnovne poslušnosti, da psi znaju kako se ponašati s drugim ljudima i s drugim psima. To znači da nisu ni previše uzbuđeni ni previše sretni, a naravno, da nisu agresivni, bojažljivi ili plahi. Ideja je da pas ostane neutralan u svim situacijama u kojima se zatekne – objasnio nam je Tomislav Sirovec, predsjednik Kluba, uz dodatak da će tečaj biti otvoren za sve građane koji žele obuku svojih pasa.
On sam vlasnik je dva psa, haskija Maksija te border collija Blu, koji su nam ovom prilikom na poligonu pokazali što su naučili. Ekipi se pridružio i likvidator Kluba Nenad Prijić, vlasnik čak devet pasa fox terijer kratke dlake, vrlo poslušnih lovačkih pasa, a ovom je prilikom doveo svoja tri ljubimca: Kezu, Azru i mužjaka Rudu.
Generalni cilj udruge, dodaju, promicanje je kinologije na području naše županije, okupljanje uzgajivača, vlasnika i ljubitelja pasa te stručno usavršavanje iz samo jedne pobude – ljubavi prema psima.
Stoga će kroz obuku nuditi kompletno školovanje psu, ovisno o potrebama.
– To su osnove poslušnosti, ali napredna poslušnost. Ako netko kod kuće ima neku proizvodnju, možda mu treba pas čuvar, tu smo da ga obučimo. Što god da je čovjeku i psu potrebno, postoji način da to odradimo. Naravno, i kod problematičnog, uvjetno rečeno, ponašanja psa, poput agresivnosti. Moram reći da je čista agresija kod pasa rijetka, najčešće se radi o reaktivnosti zbog manjka komunikacije između vodiča i psa – reći će Tomislav Sirovec.
Neke pasmine pasa uče brže, a neke sporije, no svaki pas može svladati obuku.
– Primitivna skupina pasa, kao što su haskiji, aljaški malamuti, bigli, polarni psi, akite i slično, oni teže uče. Malo su tvrdoglaviji i nisu toliko fokusirani prema čovjeku. Oni su sami sebi dovoljni. Primjerice, haskiji su generacijama bili korišteni za vuču saonica i trebali su shvatiti samo naredbe “kreni” i “stani”. Trening je izazovan, ali nije nemoguć – kažu Tomislav i Nenad.
Najlakše pak uče radni psi, odnosno ovčari, terijeri, pudle i šnauceri.
– Oni su toliko fokusirani na čovjeka da imaju želju i nagon za radom. Ako nešto zeznu, neće se pokunjiti i pokupiti, nego će od vas tražiti još rada. Tako je s jedne strane s njima lakše raditi, a s druge strane to zna biti dvosjekli mač. Ako je pasmina jako inteligentna i ako joj nešto kažete, primjerice da dođe, inteligentan pas će si misliti treba li on zaista doći i hoće li za to nešto dobiti. Već se najeo, a dobit će još malo, što mu ne treba. S druge pak strane, neki manje inteligentan pas doći će svaki put. Nema neinteligentnih pasa, sa svima se uz kvalitetan trening mogu postići zapanjujući rezultati – tumači Sirovec.
Mali psi često budu agresivniji i “živčani”, a to je kriv čovjek, reći će Sirovec.
– Kad vidite u šetnji malog psa koji se sretne s velikim, mali pas podivlja, a vlasnici malog psa uzimaju u ruke. To je greška. Na taj način potvrđuju psu da je u pravu iz kojeg god razloga da laje, i na taj način se potencira strah, agresija i nervoznost tog malog psa. S velikim psom to nije slučaj iz očitog razloga, nećete ga baš lako uzeti u naručje. Ljudi, dakle, kumuju nervozi malog psa. Potrebna je kvalitetna socijalizacija kojom će mali pas shvatiti da veliki nije nikakva prijetnja i da komotno mogu biti u suživotu – kazuje Sirovec.
Starije pasmine pasa stabilnije su, reći će Nenad Prijić, poput njegovih pasa, koji su multifunkcionalni psi.
Jesu li neki psi a priori opasni ili je to tek mit, pitali smo ih.
– Nezahvalno je nalijepiti takvu titulu psu, njih je prvenstveno stvorio čovjek. Oni će biti takvi ako mi potenciramo tu agresiju u njima. Ima pasa, primjerice stafordi, koji imaju tendenciju biti agresivni, ali prema drugim psima. To je pasmina napravljena za borbu i za njih je vrlo nagrađujuće ući u sukob. Generalno, sve ostale pasmine nemaju nekakvog životnog benefita ulaziti u sukobe, kao ni mi ljudi. Ako vidite slučajeve agresije nekih pasa prema ljudima, to je stvorio čovjek jer ga nije socijalizirao na vrijeme ili je napravio neke greške u odgoju – istaknuo je Sirovec, uz dodatak kako je dosta toga vezano uz opasne pasmine neregulirano u Hrvatskoj, što se pokušava riješiti nacionalnim programom obuke i stoga su oni tu da pomognu.
– Svaki tečaj ovdje nije samo za pse, nego je i za čovjeka. Cilj je pružiti edukaciju i čovjeku jer je on većinu vremena sa psom. Trebao bi znati kako se ponašati u kojoj situaciji, zašto pas nešto radi ili ne radi, kako bi lakše razumio svog psa – zaključuje Sirovec.
