U sklopu Tjedna kajkavske kulture i XXIII. znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem „Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća“ u Pučkom otvorenom učilištu u Krapini jučer je predstavljena znanstveno-popularna monografija Hrvatska vinska kultura autorice doc. dr. sc. Tanje Baran.
O knjizi je govorio predsjednik Hrvatske udruge „Muži zagorskoga srca“ izv. prof. dr. sc. Rajko Fureš. Uvodno je istaknuo da je riječ o znanstveno-popularnoj monografiji i kapitalnom prilogu za proučavanje vinske kulture na hrvatskim područjima.
– Radi se o iznimnom djelu autorice koja je život posvetila revalorizaciji Križevačkih štatuta, kapitalnog djela vinske tradicije, identiteta, ali i hrvatske uljudbe u cjelini, poglavito one vezane uz kajkavski književni jezik, i uz njegovu književnost, kulturu, tradiciju, povijest i identitet – rekao je prof. Fureš i dodao:
– Iako objavljena tek prije koji mjesec, ova je monografija do sada već proputovala gotovo cijelu Lijepu Našu, što najbolje govori o njezinu utjecaju i značenju, kao i želji nakladnika i autorice da dadu svoj doprinos očuvanju, reafirmaciji i novim promišljanjima na području podizanja kvalitete i unapređivanja vinske kulture na našim područjima.
Nakon što je predstavio strukturu knjige, predstavljač je zaključio:
– Ovo je vrhunsko znanstveno djelo koje na dosad neviđen način daje presjek svega što je vezano uz hrvatsku vinsku kulturu. Autorica daje sjajan povijesni pregled svjetske te hrvatske vinske kulture s posebnim naglaskom na vinske spelancije i druženja, detaljno obrađujući brojne običaje i svu dostupnu hrvatsku tradicijsku nematerijalnu baštinu. Ovime smo dobili nezaobilazno djelo za daljnja istraživanja koje će brojnim stručnjacima i zaljubljenicima u problematiku postati i ostati nezaobilazno štivo koje je neraskidivo vezano uz njegovanje svega onoga što doprinosi hrvatskom identitetu.
Kako je monografija predstavljena, autorica Tanja Baran najprije je održala znanstveno izlaganje „Vino u kajkavskoj književnosti“, a zatim je okupljene znanstvenike uključila u izvedbu najpoznatijih hrvatskih vinsko-pajdaških regula Križevačkih štatuta.
Okupljenima je dodijelila uloge stoloravnatela, oberfiškuša, fiškuša, kantušministera, govorača, vunbacitela, objasnila tijek „pajdašenja“, druženja uz vino te je domaćinima „Mužima zagorskoga srca“ s bilikumom u ruci održala zdravicu uz 30. rođendan postojanja te iznimno aktivne udruge iz Hrvatskoga zagorja. Uz zdravicu je povela i pjesmu, i to napjeve tzv. „hrvatske dobrovolje“, ciklusa pjesama posvećenih vinu pa je znanstveni skup završio neubičajeno – uz autoričinu zdravicu „pajdaštvu“ i zajedničku pjesmu.
