Hrvatska skladišta plina bi mogla ostati gotovo sasvim prazna na zimu ako Rusija obustavi isporuku, procjenjuje Europska mreža operatera prijenosnog sustava za plin (ENTSOG). Točnije, Hrvatska može napuniti tek od 5 posto do 30 posto skladišta u slučaju prekida opskrbe iz Rusije, čime se svrstava među zemlje EU koje bi bile najviše pogođene, uz Češku, Poljsku, Slovačku, Mađarsku i Rumunjsku, piše Index.hr
– U slučaju prekida ruske opskrbe, europska skladišta mogu doseći samo 45% svog ukupnog radnog volumena plina. Možemo primijetiti da europske zapadne zemlje (Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija, Francuska, Španjolska i Portugal) mogu doseći 100% skladišnog volumena. Međutim, ne mogu osigurati dodatni plin istočnoeuropskim zemljama jer su kapaciteti ograničeni i svi se koriste maksimalno – napominje se u analizi.
Najmanja teškoća u popunjavanju skladišta plinom, u slučaju da isporuke iz Rusije prestanu, imali bi Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija, Francuska, Španjolska i Portugal. Umjereno bi bile pogođene Italija i Nizozemska, s popunjenosti od 50 do 60 posto.
Njemačka, Austrija i Latvija bi imale problema s popunjavanjem skladišta plina, tj. popunjenost bi iznosila od 30 do 40 posto. Švedska i Danska bi bile podjednako pogođene kao zemlje istoka EU.
To je najgori scenarij koji se razmatra u analizi, koji pretpostavlja prekid opskrbe plinom iz Rusije bez ikakve pripreme za takav scenarij.
Prema scenariju u kojem države članice EU surađuju i koordiniraju u svrhu smanjivanja ovisnosti o plinu iz Rusije, situacija je nešto bolja. To je optimistični scenarij, u kojem je uvoz plina iz alternativnih dobavnih pravaca neometan (Alžir, SAD, Azerbajdžan…), LNG terminali rade maksimalnim kapacitetom a članice EU plinovodima raspoređuju plin međusobno.
To bi donekle popunilo skladišta, ali svejedno većina država ne bi mogla sasvim popuniti skladišta bez plina iz Rusije. Jedan od bitnih pravaca dobave je LNG na Krku u Hrvatskoj, ali njegovi kapaciteti su već zakupljeni do 2027.
Ove godine se očekuje blagi rast potražnje za plinom u Europi za 2.2 posto, na razinu sličnoj 2019. Domaća, europska proizvodnja će narasti za 6 posto u odnosu na ljeto 2021., ali je to samo usporavanje dugogodišnjeg pada.
