Na području naše županije u proteklih šest godina „ugasilo“ se čak 807 farmi na kojima se proizvodilo mlijeko, a taj poražavajući podatak najbolje dočarava da farmeri s razlogom traže povećanje otkupne cijene jer je mljekarstvo odavno prestalo biti profitabilno.
Tako je 2017. godine u našoj županiji bilo 1597 proizvođača mlijeka, a lani smo ostali na njih 790. Dakle, broj se praktički prepolovio. Preklani je bilo 914 mljekarskih farmi, što znači da je naša županija u godinu dana izgubila čak 124 proizvođača mlijeka.
Porazne brojke
Što se pak same proizvodnje tiče, lani su farmeri u našoj županiji isporučili 46,6 milijuna kilograma mlijeka, što je za 13,1 milijuna manje u odnosu na 2017. godinu. U odnosu na 2022. godinu lani je proizvodnja mlijeka u našoj županiji pala za 3,5 milijuna kilograma.
„Gašenje“ mljekarskih farmi i pad proizvodnje našu županiju gurnulo je s trećeg na četvrto mjesto u državi po proizvodnji s udjelom od 12 posto u ukupnim isporučenim količinama mlijeka u Hrvatskoj.
Ispred naše županije, godinama su bili Osječko-baranjska i Bjelovarsko-bilogorska županija, a lani nas je prestigla Vukovarsko-srijemska županija. Po broju farmera naša županija i dalje je najbolja u državi s udjelom od 23 posto.
Legrad ostao bez farmera
U našoj županiji na prvom mjestu po proizvodnji mlijeka očekivano je Općina Gola. No, i u Prekodravlju se smanjio broj farmera, ali je u odnosu na 2017. godinu proizvodnja ostala ista jer su pojedina gospodarstva ulagala u stočni fond.
Po broju mljekarskih farmi, ne računajući Križevce koji su grad s čak 60 prigradskih naselja, na prvom mjestu je Općina Sveti Petar Orehovec sa 125 proizvođača.
Đelekovec u proteklih šest godina konstantno ima jednog proizvođača mlijeka, dok najveći pad i po broju farmera i po proizvodnji imaju Hlebine. Tako je u kolijevci naive prije šest godina bilo deset proizvođača mlijeka, a sad je ostao samo jedan.
Legrad koji je pet godina ima samo jednog proizvođača, lani je ostao i bez njega pa tamo više nema nijedne mljekarske farme. Primjer Legrada najbolje dočarava tvrdnje većine farmera da će uskoro i djeca iz naše županije morati ići ne izlete da vide kako izgleda krava i farme na kojima se proizvodi mlijeko.
Niske otkupne cijene
Prije 18 godina otkupna cijena mlijeka bila je oko 0,52 centa odnosno četiri kune, a tada su troškovi proizvodnje, ali i osnovnih životnih potrepština bili znatno niži, a kako danas nije znatno veća ne čudi tako enorman pad proizvodnje i gašenja farmi.
Dodatni teret malim proizvođačima stvara činjenica i da se zatvara sve veći broj sabirališta mlijeka pa su neki prisiljeni u susjedna naselja voziti mlijeko, a to im opet stvara troškove i proizvodnju čini neisplativom. Takav primjer imamo u Hlebinama gdje je jedini proizvođač prisiljen voziti mlijeko u susjedni Sigetec, a kad vlasnik tog gospodarstva stekne uvjete za mirovinu, nema sumnje da će i kolijevka naive ostati bez mljekarske farme.
Željko Turčić iz Novog Virja, predsjednik Proizvođačke organizacije udruga mljekara Drava – Sava, koja okuplja 200 članova, ističe kako je pad broja farmera realan, pogotovo onih manjih koji su imali proizvodnju do 100 litara dnevno. Sama Proizvođačka organizacija, dodaje on, drži se na proizvodnji od 18,5 milijuna kilograma godišnje, ali za tu brojku su prvenstveno zaslužni članovi iz okolnih županija, a ne naše.
Otkupna cijena trenutno se kreće oko 0,52 centa (četiri kune) po litri, što je daleko ispod cijene koju priželjkuju farmeri. Bez obzira što se u Hrvatskoj proizvodi samo 40 posto potrebnih količina mlijeka, pomaka u tom sektoru nema, a kako stvari stoje, smatra Turčić, neće ga ni biti.
Pad proizvodnje neminovan
– Domaća proizvodnja mlijeka iz godine u godinu je u padu i nužno je potaknuti mljekarsku industriju da poveća otkupne cijene, ako želimo spriječiti daljnje gašenje farmi. Lani je otkupna cijena mlijeka rasla, ali je i dalje ispod one koja bi za nas bila prihvatljiva – kaže Željko Turčić.
Ipak, dodaje on, ni eventualni rast otkupne cijene ne bi doveo do otvaranja novih farmi, pogotovo ne u našoj županiji jer poljoprivrednici muku muče s okrpunjavanjem zemljišta. Generacije koje dolaze, ističe Turčić, nisu previše zainteresirane za stočarstvo, a pogotovo za proizvodnju mlijeka.
– Teško je očekivati da će doći do „oživljavanja“ domaće proizvodnje mlijeka. Mladi poljoprivrednici prvenstveno se okreću ratarstvu jer je profitabilnije od stočarstva i ne mora se svaki dan ići u štalu. Mi, koji spadamo još donekle u tu „staru gardu”, držimo mljekarstvo na životu. Realnost je da će u našoj županiji i dalje biti izražen trend „gašenja“ mljekarskih farmi i pada proizvedenih količina mlijeka – zaključio je Željko Turčić.
