Već godinama pišemo o sezonskom onečišćenju zraka u Koprivnici, koji je sada već tradicionalno među najlošijima, ne u Hrvatskoj nego u Europi. Zasad, koliko nam je poznato još nitko nije službeno utvrdio što je razlog i u kojoj mjeri – sve do, čini se analize jedne zagrebačke akreditirane agencije za zaštitu prirode i okoliša.
Oni su došli do zaključka kako smo za većinu zagađenja zapravo krivi mi osobno! Naime, za čak dvije trećine štetnih čestica krivi su građani koji se griju na peći na drva. Industrija je kriva za samo 20 posto onečišćenja, a od toga čak 88 posto krivo je – ne biste vjerovali asfaltiranje prometnica. Ostatak, prilično zanemariv, je izgaranje goriva u pogonima. Poljoprivreda je na trećem mjestu s nekih šest posto. Zanimljivo je i da čak 50 posto od svih zagađenja, a uglavnom se radi o malim ložištima, dakle kućanstvima, stiže preko granice, dakle iz susjedne nam Mađarske!
Glavni izvor: Mala ložišta
– Ukupne emisije lebdećih čestica PM10 iz sektora kućanstva u 2021. godini iznose 82,70 t Iako je potrošnja biomase gotovo četiri puta manja od potrošnje prirodnog plina, izgaranje ogrjevnog drva i biomase u kućnim ložištima emitira značajno veće količine lebdećih čestica PM10 zbog njihovog emisijskog faktora, koji ovisi ne samo o vrsti goriva već i o načinu sagorijevanja i održavanja uređaja – otkriva se u analizi.
Iz grafičkog prikaza jasno je vidljivo da su glavni izvor lebdećih čestica PM10 na području grada mala ložišta sa udjelom od 65,51 posto u ukupnim emisijama. Unutar emisija iz malih ložišta, 99,3 posto emisija odnosi se na emisije iz kućanstava (144,39 t), dok su emisije iz javnog sektora zanemarive, stav je onih koji su analizirali.
Mnoge sigrno zanima i kako na sve to utječe industrija. Tijekom 2021. ukupno četiri
operatera prijavila su emisije lebdećih čestica PM10 u zrak u iznosu od 78,35 t, a to su More d.o.o., INA – Industrija nafte d.d., Cemix Croatia d.o.o. i Bauwerk Group Hrvatska d.o.o. Najznačajnije potječu iz djelatnosti prerade drva i proizvoda od drva (82,5 posto). Najbliže Gradu je postrojenje prerade plina Molve iz kojeg emisije prijavljuje INA, a nalazi se na udaljenosti 9 kilometara jugoistočno. Prijavljene emisije bile su zanemarivo male u odnosu na preostale operatere (1,23 t op.a.)!
– Najveći broj prekoračenja zabilježen je u hladnijem dijelu godine, što se može dovesti u izravnu vezu sa sezonom grijanja i meteorološkim prilikama. Osim izdvojene situacije u ljeto u mjesecu lipnju, kada su 24-satne koncentracije PM10 prekoračile graničnu vrijednost u čak osam dana. Što se tiče dnevne raspodijele, povišene koncentracije PM10 javljaju se najčešće u drugom dijelu dana, odnosno između 17 i 23 sati – piše u analizi, u kojoj se navodi i kako je razlog lipanjskog onečišćenja uglavnom saharski pijesak!
Prekoračili broj dana
Radi se, ponovimo, o podacima za 2021. godinu i to bez mjerne postaje Koprivnica 2 na Lenišću na kojoj iz tehničkih razloga nije obavljena analiza za onečišćenje.
Vratimo se nekoliko godina unatrag. Kako je i zašto uopće došlo do ovog akcijskog plana koji je zahtijevao stručnu analizu uzroka problema. Naime, prema podacima Izvješća o kvaliteti zraka za 2021. na mjernoj postaji Koprivnica 1, došlo je do prekoračenja graničnih vrijednosti. Radi se o mjernoj postaji kod gradskog sajmišta. Zbog toga je i “zona HR 1” Kontinentalna Hrvatska ocjenjena kao nesukladna s graničnom vrijednošću za 24-satne koncentracije PM10 s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi.
Na mjernoj postaji Koprivnica 1 24-satne koncentracije lebdećih čestica PM10 prekoračile su dozvoljenu graničnu vrijednost od 50 µg/m3 i to više od 35 dozvoljenih dana godišnje. Prekoračenje se, otkrili su, javilo u ukupno 39 dana. U 2022. godini nije došlo do ponovnog prekoračenja, a kad je riječ o opasnijim lebdećim česticama PM2,5 u 2021. i 2022. nije došlo do prekoračenja sudeći po rezultatima analize. Dodajmo i kako je Koprivnica često bila u “crvenom” i u 2023. pa i u 2024. godini, no ipak u određenim “granicama”.
Onečišćenje i koliko je opasno?
– Prema tome Grad Koprivnica bio je dužan izraditi i donijeti akcijski plan za lebdeće čestice (PM10). Osim vremenskog okvira, Akcijski plan utvrđuje potrebno smanjenje emisije, teritorijalno područje na kojem je potrebno prioritetno djelovanje i zaštita te predlaže mjere i dinamiku primjene mjera – naveli su u svojoj analizi Ires-ovci.
Na kraju, koliko su zapravo opasne čestice koje u većoj mjeri udišemo te dane? One krupnije PM10 su manje opasne i zadržavaju se u gornjem dijelu respiratornog sustava, no one sitnije PM2,5 prodiru dublje. Kratkotrajno izlaganje umjerenom onečišćenju zraka mladim i zdravim osobama vjerojatno neće uzrokovati ozbiljne posljedice, smatraju.
– Povišene koncentracije onečišćujućih tvari u zraku i/ili njima dugotrajno izlaganje može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih simptoma i stanja kod ljudi, a u opasnosti su posebno djeca i osobe starije životne dobi. Ovo se prvenstveno odnosi na dišni sustav i upalne procese u organizmu, ali također može uzrokovati mnogo ozbiljnija stanja kao što su srčane bolesti i rak – ističu u svojoj analizi za onečišćenje te dodaju:
– Na području Grada nema većih izvora iz kojih dolazi onečišćenje zraka kao ni velikih nepokretnih izvora emisija u zrak koji bi svojom djelatnosti mogli narušiti postojeću kvalitetu zraka. Najznačajniji sektorski pritisci dolaze od kućnih ložišta na biomasu te prometa.
