Gradski vijećnici Grada Koprivnice ove godine nisu imali mnogo posla, no ono što su radili bilo je neuobičajeno i važno. Samo dvije sjednice održane su u prvih pola godine, od kojih je jedna bila elektronička i na kojoj su se donijele razne odluke za olakšavanje situacije građana i poslodavaca zbog krize nastale pojavom koronavirusa. Uz te dvije sjednice, tijekom prošle godine održano ih je sedam, a odlučili smo provjeriti koliko su koprivnički gradski vijećnici bili aktivni.
Prema podacima iz Gradske uprave, koji uključuju javljanja za riječ, bez replika i odgovora na replike, već je drugu godinu zaredom Antonio Grgić, nezavisni vijećnik, koji se čak 41 put javio za riječ.
To je za 11 javljanja više od prvog pratitelja, HDZ-ovog Ernesta Forjana. Nezavisni Marijan Šiško 26 puta se javio za riječ, HDZ-ovac Goran Kovačić 20 puta, a dva puta manje njegov stranački kolega Saša Cestar.
Nakon toga slijedi povelika gužva s malim razlikama. Ivica Suvalj iz Mreže ima zabilježeno 17 javljanja, Hrvoje Petrić iz HSS-a 16, HDZ-ovci Mario Vrbanić i Bernard Vukušić 14 i 13, a 13 ima i nezavisni Miodrag Maričić, koji je to skupio do 14. lipnja 2019., do kada je bio u Gradskom vijeću. Mlada nada HDZ-a Sonja Celiščak je na 12 javljanja, a krug dvoznamenkastog broja dizanja ruke zatvara nezavisni Nevenko Šimunić s 10 javljanja od srpnja otkad sjedi u klupi za vijećnike.
Ostali vijećnici imaju manje od 10 javljanja u godinu i pol. Po sedam imaju Anica Desnica (SDP) i laburist Dragutin Jeđud, po pet Zoran Gošek, Željko Šemper (HSU) i Hrvoje Tisaj (SDP), na tri su Maja Marković (SDP) i Nenad Martinaga (HSS), a samo dva imaju SDP-ovke Kristinka Mikulić, Adriana Vidović i predsjednik Gradskog vijeća Ivan Pal.
Grgić: Naš kraj klizi od najbogatijeg prema najsiromašnijem
Najaktivniji koprivnički vijećnik Antonio Grgić mogao bi prenijeti svoje djelovanje i u Hrvatski sabor. Kao nezavisni pridružio se Stranci s imenom i prezimenom, platformi koju vodi Dalija Orešković, koja je dosad politički djelovala u stranci Start.
– Gdje god ću se nalaziti, nastavit ću se žestoko boriti za svoj rodni kraj zajedno sa svojom ekipom prijatelja, timom domaćih stručnjaka sa koprivničke nezavisne liste. Ali to nije krajnji cilj, cilj je promjena sadašnjeg stanja u Hrvatskoj i županiji koje nas vodi prema ekonomskom nazadovanju. Znate li da je do 2004. godine Koprivničko-križevačka županija bila četvrta najrazvijenija u Hrvatskoj, iza Zagreba, Istre i Rijeke? Znate li gdje smo danas? Danas smo u skupini slabije razvijenih dijelova Hrvatske – kaže Grgić.
Vjeruje da je pravo vrijeme da se promijeni fokus sa stranaka koje su dovele Hrvatsku tu gdje jest na neke druge opcije.
– Pitanje je da li ćemo i dalje podržavati iste političare koji su doveli do toga da je naš kraj od najbogatijeg klizi prema najsiromašnijem? Smatram da je vrijeme za promjenu, kako na lokalnoj razini, tako i na razini Hrvatske. Ljudi koji su stvorili problem, ne mogu ga riješiti. To su dokazali zadnjih 20 godina svojim lošim politikama koje su dovele do ovakvog stanja, kako u našem kraju tako i u Hrvatskoj – smatra Grgić.
U fokus svog saborskog djelovanja stavio bi problematiku zanemarivanja Podravine i Prigorja nasuprot ostalih dijelova Hrvatske, koji su u povoljnijem položaju i u “milosti” Vlade.
– Premijer je jednom prilikom, tijekom posjeta u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, na niz problema koji su mu izložili rekao samo ‘Ma, snaći ćete se’. Naš kraj jako puno daje u proračun, ekonomski se iscrpljujemo, a ne dobivamo ništa nazad. Primjerice, brodogradnja je dobila oko 30 milijardi kuna državnih poticaja. U isto vrijeme, na sjeveru Hrvatske obrađuje se više metala nego u brodogradilištu, ali mi nikada nismo dobili takvu vrstu pomoći za održavanje naše lokalne industrijske proizvodnje – kaže Grgić.
Primjer je Čelik iz Križevaca, danas nepostojeća tvrtka koja je zapošljavala više od tisuću radnika i koja nije radila ništa manje sofisticiranu obradu metala od one u brodogradilištima. Važna je, naravno, i Podravka, koja je od vitalne važnosti za Koprivnicu, ali i Podravinu u cjelini.
– Podravku treba vratiti među tvrtke od državnog interesa jer je ona zadnja linija obrane našeg kraja, na obrani koje svi građani i političari moraju zajedno politički inzistirati – upozorava Grgić.
