Izuzetno zanimljivo rješenje problema manjka knjižničnog prostora ponudio je Antonio Grgić – stakleni kat knjižnice. Stakleni kat bio bi izgrađen iznad sadašnje knjižnice i Kina Velebit te se protezao sve do Svilarske ulice.
Novim katom knjižnice riješio bi se problem manjka prostora te bi se sa sadašnjih oko 1000 kvadrata povećao na 3000. Staklo bi korisnicima omogućilo pogled na cijelu Koprivnicu, a Grgić kaže kako su ga inspirirala slična arhitektonska rješenja u Španjolskoj. Izgradnjom novog kata modernizirala bi se i cijela unutrašnjost knjižnice te prilagodila novim medijima. Projekt bi aplicirao na EU fondove te bi se na taj način pokušao pokriti financijski dio priče.
Kontrast starog i novog
Ono što se može postaviti kao pitanje jest uklapa li se vizualno stakleni kat u arhitekturu gradske jezgre gdje nema staklenih građevina, ali i bi li to bio pionir-projekt gradnji novih građevina ili dijelova građevina izgrađenih na sličan način?
“Radi se o kontrastu, starog i novog. I upravo zato jer nema staklenih volumena ovaj izuzetak bi se sjajno uklopio. Ne bi trebalo biti više takvih izuzetaka, jer kad ih je više počinju stvarati disharmoniju. Ovaj sukob stakla i tradicionalnih fasada ojačava i postojeću arhitekturu, kao i novu. U tom kontrastu niti staklo nadjačava zidane zgrade niti zidane poništavaju stakleni volumen. Taj stakleni volumen niti na koji način ne bi bio dominantan na trgu, i dalje bi Vijećnica bila osnovno žarište trga”., objašnjava Antonio Grgić.
Gradski trg kao mjesto direktne demokracije
“To staklo je tu i radi simboličkih razloga, ono je transparentno, komunicira demokratsku transparetnost događanja u knjižnici. Također se kroz staklo otvoreni javni prostor Zrinskog trga i zatvoreni javni prostor knjižnice optički sjedinjuju. Knjižnica bi u večernjim satima bila kao svjetionik, zvonik koji poziva građane da uđu da se skupe u zajednicu i da raspravljaju o svojim otvorenim pitanjima. Cilj je stvoriti novi gradski trg, koji bi funkcionirao kao starogračka agora, mjesto direktne demokracije, mjesto slobodnog razmišljanja i diskutiranja.”, zaključuje Grgić.
U fotogaleriji možete pogledati primjere sličnih građevina iz Barcelone, Beča, Budimpešte i Graza.
{vsig}kultura/02-2012/knjiznica{/vsig}