Prema analizi koju je WWF (World Wildlife Fund) proveo u suradnji s Prirodoslovnim društvom Drava uoči Europskih dana promatranja ptica, stanje populacija riječnih ptica u zadnjih 10 godina donekle je stabilno. Analizom je potvrđen dugoročni trend opadanja broja ptica na Muri, Dravi i Dunavu.
Monitoring na tim rijekama od 2005. godine provodi hrvatski stručnjak za ptice Ivan Darko Grlica iz Prirodoslovnog društva Drava u suradnji s WWF-om. Prati se 12 vrsta ptica: bregunica, piljak, pčelarica, vodomar, obična čigra, crvenokljuna čigra, mala čigra, kulik sljepčić, mala prutka, crna roda, veliki vranac i orao štekavac. Monitoring podataka osigurava organizacijama mogućnost pravovremenog reagiranja u slučaju opadanja.
WWF Adria želi podići svijest javnosti o populacijama ptica koje obitavaju na području rijeka Mure, Drave i Dunava. Posebno želimo obratiti pažnju na bregunicu, čiji broj parova je u opadanju i najugroženija je vrsta ptica na rijeci Dravi. Stoga je WWF u suradnji s nevladinim udrugama godinu 2016. proglasio godinom bregunice. Kako ova ptičica svoja gnijezda gradi na strmim i neobraslim riječnim obalama, najviše je ugrožava izgradnja obaloutvrda, pa je i naša poruka je da moramo očuvati prirodnu rijeku Dravu kako bi bregunice i dalje gnijezdile na strmim obalama Drave, rekla je Ivana Korn Varga iz WWF Adria.
Bregunica (Riparia riparia) je ugrožena vrsta uvrštena u Crvenu knjigu ptica Hrvatske pod osjetljive vrste. Glavni uzrok promjene brojnosti ptica je djelovanje čovjeka. Nepovoljan utjecaj na brojnost vrsta imaju zahvati poput izgradnje hidroelektrane i obaloutvrde te ekstenzivna poljoprivreda. Dok je broj parova Bregunica 80-ih godina prošlog stoljeća bio procijenjen na 25-30 tisuća, rezultati monitoringa vršenog od 2005-2016 nisu ohrabrujući i pokazuju pad broja parova Bregunica sa 12.232 na 7.444 para, dakle za čak 40 posto. Najlošija situacija je bila 2015. godine kada je izbrojano samo 3.939 parova.
Drava, kao i svaka prirodna nizinska rijeka meandrira, te svojim meandriranjem ruši obale i stvara nova potencijalna staništa za bregunice. No ukoliko ona zbog izgradnje obaloutvrda prestane meandrirati, ta staništa nestaju a bregunica nema više gdje gnijezditi. Drava je u prošlosti izgubila mnogo, no još uvijek ima znatan broj ptica najviše zahvaljujući njenoj sposobnosti da u relativno kratkom roku stvori nova staništa (rukavce, plićake, mrtvaje, strme obale i sprudove) pogodna za razne vrste ptica. Naravno moramo je održati prirodnom i živom te smanjimo njenu regulaciju što je više moguće, upozorio je Darko Ivan Grlica iz Prirodoslovnog društva Drava.
Dunav je izgubio najviše vrsta, dok je za Muru značajan svaki gubitak, jer u odnosu na Dravu i Dunav nije toliko bogata raznim vrstama ptica.
– Rijeka Drava jedna je od najbogatijih rijeka kad su u pitanju ptičje vrste pošto je velik dio njenog toka, pogotovo dio od Donje Dubrave do Osijeka, uglavnom još uvijek prirodan. WWF zagovara održivo upravljanje rijekama jer ćemo samo tako očuvati naše rijeke sa svim njihovim uslugama koje nam nude. Primjerice, jedna obitelj bregunica pojede i do 10.000 komaraca na dan, na radost lokalnog stanovništva – zaključila je Ivana Korn Varga iz WWF Adria.
