Županijski skupštinari u ponedjeljak će se naći na tek drugoj ovogodišnjoj sjednici, a jedna od tema o kojoj će potencijalno raspravljati bit će ona o Županijskoj upravi za ceste (ŽUC), čiji je ravnatelj Dragutin Guzalić pripremio izvješće o radu za 2022. godinu.
U njemu se može iščitati mnogo toga, prije svega nezadovoljstvo financijama koje dobivaju, a o kojima ovise radovi na cestama nad kojima su nadležni. Također, može se vidjeti da su tijekom 2022. godine modernizirali i obnovili 22 kilometra prometnica, od ukupno 824 kilometra, za koliko su nadležni. Kaže Guzalić da je to otprilike prosjek i da više ni ne mogu, jer ovise o financijama.
Ipak, ono što nas je interesiralo je podatak da je čak 90 kilometara asfaltiranih cesta za hitnu obnovu, što je utvrđeno nakon revizije ocjena stanja kolnika. Također, postoji 40 kilometara makadamskih cesta koje bi trebalo modernizirati. Stoga smo Guzalića upitali što znači to hitna obnova i je li riječ o cestama kojima nije preporučeno voziti.
– Ne, takve ceste kod nas ne postoje, nijedna nije u tako kritičnom stanju. Asfalt se metodologijom ocjenjuje brojkama od 0 do 5, s time da su 0 nove ceste, a 5 one u najkritičnijem stanju, gdje je potrebna modernizacija. Ovih 90 kilometara cesta su ocijenjene s 4 i 5. E sad, je li tih 90 kilometara puno ili malo procijenite sami. Mi upravljamo s 824 kilometra i kad uzmemo u obzir sve ono što smo naslijedili, a bilo je potpuno uništenih cesta, onda možda i nije tako puno. Pogotovo kada se zna da smo ograničeni sa sredstvima, a danas obnova kilometra ceste košta blizu milijun kuna – napomenuo je Guzalić i dodao.
Naša županija pri samom dnu po prihodima
– Tih 90 kilometara, to je sve ono što treba spasiti da još više ne propadne. Ima cesta u koje nije ništa ulagano 40 godina i možete misliti u kakvom su stanju. Dodamo li tome teški teretni promet, odnosno kamione koji jedini uništavaju cestu, automobili ne, jasno je zašto cesta propadne. S druge strane, ono što mi dobivamo za ulaganje su prihodi od naknade za cestu kod registracije vozila, a to je premalo da bismo uloviti pravi ritam obnova cesta. Mi godišnje sredimo nekih 20 do 25 kilometara – rekao je.
Kaže da bi oni bili najsretniji da su sve ceste ocijenjene s 0, što je nerealno, jer im samo za ovih 90 kilometara treba četiri do pet godina.
– Kapaciteta za više trenutno nemamo, jer smo ovisni o financijama. Međutim, sve to je začarani krug. Kada mi jednog dana uredimo tih 90 kilometara, tada će se već stanje pogoršati na onima koje su sad ocijenjene s 3. To znači da ne možemo imati idealno stanje, to je nemoguće. Dok mi sredimo ovo, pojave se drugi problemi i tako u krug. Da imamo dovoljno prihoda bila bi to druga priča, tempo bi bio brži, ali takav je jednostavno model po kojem dobivamo novac i nema nam druge – kaže Guzalić.
Inače, kada gledamo prihode od naknade za ceste po svim ŽUC-evima u Hrvatskoj, naša županija je pri samom dnu. Manje prihode imaju tek Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska i Ličko-senjska županija, koja je na samom dnu.
– Neki ŽUC-evi na razini države imaju dovoljno, neki poput nas nemaju. To se sve gleda prema broju vozila na kilometar ceste, odnosno prihodu po kilometru ceste. Mi dobivamo nekih 30 do 40 tisuća kuna po kilometru ceste, a da bismo mogli normalno funkcionirati trebali bismo dobivati nekih 70 tisuća. Po tom modelu financiranja naša županija je pri dnu, a iz tih novaca mi održavamo ceste i to je tako određeno pravilnikom, koji po meni treba mijenjati – ističe Guzalić i dodaje jednu zanimljivost, koja nam, također, ne ide na ruku.
Voze po našim cestama, a lova ide u Zagreb
– Tu treba naglasiti da je vozilo registrirano po mjestu prijave, odnosno po mjestu gdje je registrirana tvrtka, a to može biti zagrebačka županija i tamo onda ide prihod. A kamion, recimo, vozi stalno šoder ih Gabajeve Grede po našoj županiji. Znači, on uništava našu cestu, a mi od toga nemamo ni cent prihoda. Tako je i s turskim kamionima koji voze po našoj županiji. Istina, oni uglavnom voze državnom cestom, tu je drugačija računica, ali voze i po 11 dionica koje spadaju pod našu ingerenciju, a mi od toga prihode nemamo, jer oni odlaze u Zagreb – pojasnio je.
Unatoč svemu tome, Guzalić kaže da je stanje prometnica u našoj županiji na zadovoljavajućoj razini.
– Mi se borimo, trudimo i zajedno s jedinicama lokalne samouprave radimo planove, po svim općinama smo ravnomjerno i zadovoljan sam ako gledamo koliko novaca imamo i koliko s njima napravimo. Dobar smo tim, ali kažem, loš je model financiranja i to nas koči. Mi se trudimo napraviti najviše što možemo, a ako se uspoređujemo s drugim županijama i gledamo prihode, mi smo pri samom vrhu koliko uspijevamo napraviti – zaključio je Guzalić.
Inače, područja održavanja županijskih i lokalnih cesta u našoj županiji podijeljena su na tri cestarije – Đurđevac, Koprivnica i Križevci. Na Đurđevac otpada nešto manje od 200 kilometara, Koprivnicu nešto više od 280 kilometara, dok je najveće područje križevačkih cestarija s više od 341 kilometra.
U ŽUC-u zaposleno sedam osoba
Osim o cestama, ŽUC vodi brigu i o 170 mostova, odnosno oko 1000 propusta iliti malih mostova do 10 metara. Lani je obnovljen jedan propust, a 23 mosta i propusta ne zadovoljavaju širinom kolnika i općim stanjem konstrukcije, odnosno potrebna je njihova rekonstrukcija. Tu su i klizišta za koja su nadležni, lani su sredili odron u Borju, a u narednim godinama moraju sanirati još tri klizišta ili odrona.
Na kraju dodajmo kako je osim ravnatelja Guzalića u ŽUC-u zaposleno još šest osoba, svi na neodređeno. Guzalićev mandat traje četiri godine, odnosno do rujna 2025. godine.
