CENZURA U ŠKOLI? Nastavnica: Brane nam da komentiramo na Facebooku, to je zastrašivanje, ravnateljica: Trebali bi biti uzor učenicima, promičemo pozitivno ponašanje

C

Komentiranje škole, politike, reforme obrazovanja i vlasti na društvenim mrežama moglo bi uskoro biti zabranjeno nastavnicima u jednoj školi Koprivničko-križevačke županije.

Kako piše 24sata, nastavnicima bi se novim Etičkim kodeksom, koji je još na razmatranju, sugeriralo da na društvenim mrežama ne komentiraju bilo što vezano uz školu, bili to rezultati, planovi ili poslovne odluke, kao i poslovne partnere škole.

– Smatram da se ovakvim Etičkim kodeksom pokušavaju unijeti sporne odredbe kojima bi se uvela cenzura u rukavicama. Problematično je da se pod krinkom “brige” za uljudno komuniciranje, nenasilje progura zabrana slobodnog izražavanja, jedno od Ustavnih prava. To je po mom sudu zastrašivanje kako bi se dijelile opomene i otkazi. Koliko vidim, u istom Kodeksu ne spominje se baš zašita djece na internetu, zaštita od lažnih profila, cyberbullyinga i slično, što bi trebalo biti po novom akcijskom planu protiv nasilja, ali se zato vrlo detaljno sugerira profesorima što ne smiju komentirati – kaže nam naš izvor iz škole.

Navodi da se kao “partneri škole” podrazumijevaju Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Županija i Grad pa stoga proizlazi da se ne smije komentirati politika, obrazovna reforma, rezultati državne mature i ostale srodne teme. Također, napominje da im se sugerira da na društvenim mrežama ne pišu pod pseudonimom, odnosno da koriste svoja prava imena i prezimena.

– Nisu napisali da zabranjuju, to ne smiju, ali jasno je što sugeriranje znači – smatra naš izvor.

– Na internetu kao i normalnom komuniciranju trebaju vrijediti pravila uljudnog ponašanja, nitko od toga ne bježi, ne smije biti nasilja, niti vrijeđanja, ali u demokratskom, slobodnom društvu, postoji pravo na kritiku, slobodu mišljenja, slobodni  vrijednosni sud koji se možda ne sviđa nekome – zaključuje naš izvor.

Kontaktirali smo ravnateljicu spomenute škole, koja je željela ostati anonimna, kako bismo doznali što će se novim Etičkim kodeksom promijeniti i radi li se zaista o cenzuri nastavnog osoblja i ograničavanju slobode govora.

– U našoj školi je trenutno važeći Etički kodeks iz 2008. godine te smo u procesu donošenja novog Etičkog kodeksa, koji je osmišljen prije iniciranja Akcijskog plana prevencije nasilja u školama, a koji bi uz postojeće odredbe odgovarao izazovima današnjeg vremena. Kao škola prepoznali smo potrebu Kodeksom obuhvatiti i društvene mreže kao jedan od mogućih izvora nasilja među djecom, stoga, smatramo da je poželjan smjer prevenirati bilo kakvo potencijalno omalovažavanje, ismijavanje, prozivanje, vrijeđanje, osuđivanje te je potrebno isticati moralne vrijednosti što je i primarna uloga nastavnika u odgojnom smislu. Potrebno je u tom smjeru jačati sve dionike u procesu obrazovanja i razvijati međusobne odnose tolerancije i uvažavanja kako među nastavnicima, tako i među učenicima. Etički kodeks nikako ne ograničava slobodu govora već propisuje oblike pozitivne komunikacije i ponašanja svih dionika naše škole, a posebice nastavnika koji su uzor učenicima – pojasnila je ravnateljica.

Također, smatra da nezadovoljstvo Etičkim kodeksom u razmatranju potječe samo od jedne osobe te da ne odražava stav škole u cjelini.

– Moram napomenuti da su navedene brojne neistine i osobno poimanje osobe koja je izvor. Etički kodeks je tek na razmatranju i samo je jedna osoba do sada otvoreno iskazala negodovanje. Tekst kao takav zapravo prenosi iskrivljenu sliku i interes pojedinca prikazujući ga kao stav nastavnika Škole što ne odgovara istini – napominje ravnateljica.

Stručnjakinja za medijsko pravo Vesna Alaburić, čije su nam mišljenje dostavili nastavnici iz škole, raščlanila je formulacije za koje oni smatraju da su sporne. Prenosimo ga u cijelosti.

1. formulacija “suzdržati se od komentiranja” je vrlo neprecizna, tako da osobe koje obvezuje ne mogu znati što se od njih očekuje (je li komentiranje zabranjeno ili ne, da li suzdržavanje do određene mjere predstavlja postupanje u skladu s kodeksom …);
2. pojam “komentiranja” također nije dostatno precizan, pa osobe koje kodeks obvezuje ne znaju odnosi li se taj pojam samo na iznošenje negativnih vrijednosnih sudova, ili i na pohvale i slične “pozitivne” vrijednosne sudove, ili čak i na razmjenu informacija činjenične naravi. Svako apsolutno dokidanje mogućnosti komunikacije o nekim temama predstavlja povredu prava na slobodu izražavanja;
3. ako kodeks obvezuje u radnopravnom smislu, tada mora biti jasna poveznica između povrede kodeksa i povrede obveza iz radnog odnosa. Poveznica može biti sadržana u pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili nekom drugom općem aktu, ali radnici u svakom slučaju moraju biti obaviješteni o posljedicama povrede kodeksa.

Iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSSH) upozoravaju da nije uobičajen slučaj da se nastavnike potiče na suzdržavanje od javnih istupa, kao što se može protumačiti o ovom primjeru.

– Sam sadržaj etičkog kodeksa kojeg škola mora donijeti nije propisan Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi niti drugim propisima. Pregledom nekih drugih kodeksa u drugim ustanovama (prvenstveno školske ustanove, ili i šire, u području javnih službi) može se utvrditi da ustanove ugrađuju odredbe u smislu da školska tijela trebaju poticati nastavnike na javno istupanje, slobodu izražavanja i iznošenje svojih gledišta, a ne da (kako bi se opravdano moglo razumjeti iz ovog primjera) se traži suzdržavanje od komentara – komentirali su iz Sindikata.

Pokušali smo dobiti i komentar Željka Stipića, šefa sindikata Preporod, no do trenutka objave ovog teksta nije nam ga bio u mogućnosti dati.

Pišu: Dragana Pandža, Sanjin Bojić