Talijanski ministar zdravstva Roberto Speranza kaže da bi prve doze cjepiva protiv koronavirusa mogle stići u rujnu ili do kraja ove godine, a riječ je o cjepivu koje su stvorili britanski i talijanski znanstvenici.
Sveučilište Oxford je u laboratoriju Jenner Institute razvilo cjepivo protiv COVID-19 koje su nazvali AZD1222. Očekuju kako će ga s britansko-švedskom farmaceutskom kućom AstraZeneca plasirati na tržište do kraja godine, piše precisionvaccinations.
Na njemu je grupa britanskih znanstvenika u suradnji s talijanskim proizvođačima cjepiva započela raditi 24. siječnja ove godine, a s AstraZenecom su potpisali ugovor koji im omogućuje dio proizvodnje u Italiji te plasman tog cjepiva diljem Europe i drugih država svijeta. Osobiti naglasak su stavili na važnost dostupnosti cjepiva u zemljama niskog razvoja.
Ugovor o otkupu 400 milijuna doza cjepiva za sve stanovnike Europske unije, uključujući Hrvatsku, potpisale su Njemačka, Francuska, Italija i Nizozemska, a preuzela ga je i Europska komisija. Oxford trenutačno provodi klinička istraživanja.
Navodi se kako je cjepivo do sada primilo oko 320 ljudi tijekom ispitivanja te da su rezultati bili jako dobri, a od nuspojava navode privremeni porast tjelesne temperature, simptome nalik gripi, glavobolju ili bolove u ruci. Ističu da je u tijeku treća faza kliničkih ispitivanja na više od 10.000 dobrovoljaca u Velikoj Britaniji.
Ističu kako je AstraZeneca svjesna da cjepivo možda neće biti djelotvorno, ali su spremni preuzeti rizik.
– Nisu objavili podatke o fazama i rezultatima i teško je vjerovati da će sve biti spremno do jeseni kako su objavili. No pozitivno je to što će cjepivo biti pristupačno za cijeli svijet i doza bi trebala stajati svega 75 kuna, što su troškovi proizvodnje. To je dobar način da se doprinese borbi protiv zaraze bez da netko na tome zarađuje – komentirao je znanstvenik prof. dr. sc. Ivan Đikić sa sveučilišta u Frankfurtu.
Pojasnio je i kako cjepivo djeluje. Kvalitetni vektor adenovirusa čimpanze koristio se već za razvoj drugih cjepiva.
– Taj vektor su genetskim materijalom modificirali tako da ima antigene na koje će naš organizam stvoriti protutijela. Stručno to zvuči konkretno i dobro, pogotovo jer su njihovi rezultati istraživanja koje su provodili na rhesus majmunima bili jako dobri. Majmune su cijepili, izložili ih korona virusu, a oni su potom stvarali neutralizirajuća protutijela. No kako će to sve djelovati na čovjeka, treba pričekati do kraja kliničkog istraživanja – kazao je prof. Đikić dodajući kako vjeruje da će cjepivo biti sezonskog karaktera i primat će se jednokratno te će cijeli sustav biti nalik cijepljenju protiv gripe i sličnih bolesti.
– Koronavirusi imaju šiljke na vanjskom omotaču. Imunološki odgovori kod ispitivanja drugih koronavirusa ukazuju na to da su oni dobra meta za cjepivo – rekao je, a prenosi 24sata.
Vodeći hrvatski epidemiolog Bernard Kaić kazao je, pak, kako nije čuo da očekujemo cjepivo.
– Sumnjam da je u tako kratkom roku moguće napraviti i isporučiti toliki broj cjepiva – komentirao je prof. Kaić, a s njim se slaže i prof.dr.sc. Oliver Vugrek, voditelj laboratorija za naprednu genomiku na Institutu Ruđer Bošković koji je sa svojim timom pročitao genom korona virusa.
– Obično za razvoj i testiranje novih cjepiva treba proći od 12 do 18 mjeseci, pa nisam uvjeren da će se ovo cjepivo tako brzo naći na tržištu. Ne znam je li samo riječ o igri na burzama, budući da svaka takva vijest izaziva skokove u cijenama dionica – kazao je, piše 24sata.
