Prije više od dvije godine, krajem mjeseca studenoga 2019., Europski parlament je
proglasio klimatsku i ekološku krizu u Europi i svijetu. Odluka je donesena uoči UN-ove
Konferencije o klimatskim promjenama (COP25) u prosincu 2019.
Tom su prilikom zastupnici u Europskom parlamentu uputili Europskoj komisiji tri
sveobuhvatna i ambiciozna zahtjeva da:
– svi relevantni zakonski i proračunski prijedlozi EU-a budu u potpunosti usklađeni s ciljem ograničenja globalnog zatopljenja do 1.5°C,
– na predstojećoj UN-ovoj konferenciji iznese strategiju EU-a o što skorijem postizanju klimatske neutralnosti, najkasnije do 2050. godine,
– u Europski zeleni plan uključi i 55-postotni cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine.
Zakonodavna perspektiva Taksonomije
Uredba o taksonomiji je predložena od strane Europske komisije u ožujku 2018., a stupila je na snagu u srpnju 2020.
Taksonomija je dio Akcijskog plana za financiranje održivog rasta kojim započinje provedba ambiciozne i sveobuhvatne europske strategije održivog financiranja. Održivo financiranje predstavlja proces razmatranja i uzimanja u obzir okolišnih, društvenih i upravljačkih (ESG) čimbenika prilikom donošenja odluke o ulaganju ili davanja savjeta o ulaganju.
Akcijskom planu za financiranje održivog rasta jedan je od glavnih ciljeva preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima radi postizanja održivog i uključivog rasta.
Nastavno, da bi se ostvarilo preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima, u Akcijskom planu je kao najvažnije i najhitnije djelovanje predviđeno uspostavljanje jedinstvenog sustava klasifikacije održivih gospodarskih djelatnosti – EU Taksonomije.
Upravo iz tog razloga Taksonomija se temelji na znanosti i tehnički pouzdanom sustavu klasifikacije održivih gospodarskih djelatnosti. Ona predstavlja ključan korak prema ostvarenju klimatski neutralne EU do 2050.
Poradi goruće klimatske i ekološke krize u Taksonomiji su prvo definirane održive gospodarske djelatnosti koje znatno doprinose jednom ili više okolišnih ciljeva tj. okolišno održive gospodarske djelatnosti.
Potpuno očekivano i znanstveno utemeljeno, u Taksonomiji je u prvom koraku prioritet dan okolišno održivim gospodarskim djelatnostima koje znatno doprinose dva okolišna cilja vezana za klimatske promjene. Prema tome, poduzeća obveznici su od 1. siječnja 2022. dužna objaviti tri pokazatelja (promet, kapitalna ulaganja i operativni troškovi) u skladu s Taksonomijom samo za prva dva okolišna cilja: ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba klimatskim promjenama.
Sukladno zacrtanom planu, naredni korak u razvoju Taksonomije će biti definiranje održivih gospodarskih djelatnosti koje znatno doprinose jednom ili više društvenih ciljeva tj. društveno održivih gospodarskih djelatnosti.
Slijedom svega navedenog, možemo shvatiti da Taksonomija za svoj krajnji cilj ima oblikovanje održivih poslovnih modela gospodarskih subjekata (poduzeća) i usmjeravanje njihovog poslovanja prema održivosti.
Shvaćanje Taksonomije u širem kontekstu
Dvije godine kasnije, unatoč proglašenim krizama na najvišoj europskoj instanci, naša civilizacija se suočava sa sistemskom prirodom globalnih ekoloških izazova i sve većim negativnim trendovima poput:
– klimatskih promjena,
– gubitka bioraznolikosti,
– prekomjerne potrošnje resursa,
– gomilanja otpada,
– onečišćenja neviđenih razmjera,
– nedostatka pitke vode,
– oskudice hrane,
– oštećenja ozonskog omotača,
– zakiseljavanja oceana itd.
Postojeće krize samo dokazuju da je čovječanstvo u potpunosti izgubilo kompas na svom putu prema normalnoj budućnosti. Upravo zato Taksonomiju promatram kao jedinstveni vodič (alat) za izlaz iz klimatske i ekološke krize u kojoj se nalazimo.
Za mene Taksonomija u širem kontekstu predstavlja „slamku spasa“ za zaštitu, očuvanje i obnovu svega onoga što je bitno za opstanak i održanje naše civilizacije na planetu Zemlji.
Stoga me žalosti bukvalno shvaćanje i predstavljanje Taksonomije kao još jedne u nizu novih zakonodavnih obaveza za poduzeća i to s iznimno zahtjevnom primjenom u poslovanju.
Ljudska civilizacija je svojim vrijednostima i neodgovornim ponašanjem, napose poslovnim, dosegla krajnju razinu neodrživosti. Dotjerali smo do toga da zajednička europska vlada mora donositi zakone i propise kojima se poslovanje poduzeća usmjerava prema onome što bi im svima trebalo biti općeprihvaćeno i normalno.
Stoga se u postojećoj situaciji pitam zar nam svima zajedno na planetu Zemlji ne bi trebalo biti najvažnije i prioritetno:
– očuvati klimu povoljnu za život?,
– održivo upotrebljavati i štititi vodne i morske resurse?,
– napraviti prijelaz na kružno gospodarstvo?,
– učinkovito koristiti ograničene prirodne resurse?,
– sprječavati i kontrolirati onečišćenje?,
– štititi i obnavljati bioraznolikost i ekosustave?
Unatoč svemu što se događa, zar još ne shvaćamo da se dobar život i poslovanje mogu voditi jedino na zdravom planetu?
Zaključno
Proučavanjem Taksonomije, shvatio sam da se radi o jedinstvenom i svima dostupnom alatu za postizanje održivosti poslovanja. Stoga smatram da je u okolnostima klimatske i ekološke krize u kojoj se nalazimo, neophodno nadrasti bukvalno shvaćanje Taksonomije kao još jedne zakonodavne obveze s izrazito kompleksnom primjenom u poslovanju poduzeća.
Matija Hlebar, stručnjak za održivi razvoj i izvještavanje o održivosti (ESG)
