E, to se zove “tajming”! Koprivnička Opća bolnica dr. T. Bardek godinama je generirala gubitke i primaknula se ukupnom dugu od 11,5 milijuna eura. Sada, kad su iz županijskih prešli u državne “ruke” objavili su rezultate poslovanja za 2023. – a oni su pozitivni!
Naravno, problem je sustavan, ne naš bolnički, a najviše zbog nemogućnosti plaćanja dobavljačima lijekova. Država zadnjih godina pokušava povremenim ad hoc uplatama zaustaviti gomilanje dugova, no mjesečno se oni penju i do 28 milijuna eura. Ipak, i ovaj “plus” u poslovanju treba promatrati s nekoliko strana. S računovodstvene nema spora, no situacija je poprilično slojevita.
Čudo iz Koprivnice: Bolnica u plusu
Unatoč svemu, informacija da je koprivnička bolnica lanjsku godinu završila u plusu je za hrvatske prilike nevjerojatan podatak. Sudeći prema podacima iz nekih drugih bolnica očito nismo jedini. Našli smo se tako uz bok čakovečkoj, zadarskoj i požeškoj koje nisu stvorile novi dug, nego naprotiv – poslovale s plusom. Sve ostale, a na području cijele zemlje 64 su takve ustanove – i dalje su u minusu.
Ukupne obveze bolnice s krajem 2023. iznose oko 16 milijuna kuna, a prema HZZO-u oko devet milijuna eura. Tu treba uzeti u obzir i dva kredita za cjelodnevnu bolnicu i energetsku obnovu. Županija je pak lani, na temelju ugovora s Ministarstvom zdravstva i HZZO-a, uplatila namjenska sredstva za podmirenje dijela obveza dobavljačima lijekova i potrošnog materijala u iznosu 5,6 milijuna eura.
Kad je riječ o lanjskim prihodima oni su iznosili 43,6 milijuna eura, a rashodi 42,7 milijuna eura. Dakle, bolnica je, kad se podvuče crta poslovala s plusom od nešto više od 860.000 eura. Najveća stavka troškova su rashodi za zaposlene, a oni su bili 25,5 milijuna eura. S prihodovne strane najveći udio su primitci od HZZO-a u iznosu 32,5 milijuna eura i oni bilježe povećanje od čak 19,24 posto u odnosu na 2022. godinu.
Devčić: Sve ovisi o razvoju reforme
– Više je tu faktora zašto su rezultati poslovanja kakvi jesu. Ni u kom slučaju se ne radi o tako zvanom računovodstvenom “štimanju” ili spletu okolnosti. Rezultat je to i povećanja prihoda, značajnijeg priljeva EU novca, našeg racionalnog poslovanja, broja liječnika i sestara na optimumu kad je riječ o troškovima za plaće – nabraja Devčić koji dodaje da lanjska godina ne može biti putokaz ili pokazatelj kako će biti ove ili idućih godina.
Sve, kaže, ovisi o ministru zdravstva Viliju Berošu i predloženoj reformi zdravstvenog sustava. Kao najveće probleme navodi činjenicu da ne postoji kategorizacija bolnica niti standardizacija kvalitete, pa i cijene usluga koje bolnice nude ili bi trebale nuditi.
Na kraju, dodajmo da se u našoj bolnici liječilo više od 13.000 pacijenata, a popunjenost kapaciteta je na razini godine bila oko 59 posto, što je – pojasnio je dr. Devčić – na razini EU prosjeka. Također, smanjivali su broj akutnih kreveta i povećavali broj onih za kronične pacijente. Između ostalog nabavljen je i najmoderniji uređaj za mamografiju, pa sad u tom području čekanja praktički nema.
