Prema zapisima kanonskih vizitacija iz sredine 17. stoljeća je u davno doba bila podignuta kapela Sv. Duha s grobljem za stanovnike Duge ulice i Banovca. Ona se 1650. godine spominje kraj puta kojim se iz Koprivnice išlo u Varaždin. Godine 1659. spominje se ova kapela kod bare zvane Gospinja u blizini javnog puta koji je iz Koprivnice vodio u Suboticu. Bila je u izuzetnom lošem stanju. Supruga njemačkog časnika Jakova Buhera je dala novac za nabavu građevnog materijala, a stanovnici Duge vulice i Banovca su dali besplatne podvoze i težake.
Nova kapela do kanonskog pohoda 11. ožujka 1659. godine još nije bila gotova, a bila je tri puta veća od stare kapelice. Oko kapele je bilo groblje kojeg je okruživala mala i već gotovo zatrpana graba. Nova kapela se spominje 1671. godine. Ona je bila opisana 1680. godine kao građena od pletera, omazanog blatom i pobijeljena. Svetište joj je bilo okrenuto prema sjeveru, a prema jugu su bila vrata koja su se dala dobro zaključati. Imala je drveni tornjić sa posvećenim zvonom. Uz kapelu je bilo groblje okruženo opkopom. Identično je stanje zabilježeno 1700. godine, a tada se za imovinu kapele brinuo Andrija Šušnić.
Kapela Sv. Duha je 1778. godine bila drvena, a imala je 2 oltara. Kanonska vizitacija iz 1787. godine spominje da je kapela bila u dobrom stanju osim tornja koji je trebalo popraviti. Toranj je ubrzo bio popravljen, a 1810. godine kapela je imala samo jedan oltar. Koprivnički župnik Adam Žuvić je 1845. godine uspio zatvoriti dotadašnje glavno gradsko groblje kod kapele Sv. Lucije, a od te je godine prošireno groblje kod kapele Sv. Duha postalo središnjim koprivničkim grobljem. Isti župnik je 1850. godine gradskoj upravi predložio gradnju nove zidane umjesto drvene kapele Sv. Duha, no tada se još nije ostvarila gradnja. Iste je godine zatvorena trošna kapela Sv. Duha.
Župnik Josip Beruta je imao cilj sagraditi novu kapelu. Uz to je predložio rušenje kapela Sv. Triju Kraljeva i Sv. Marije Magdalene, ukidanje tamošnjih grobalja i njihovo spajanje s kapelom Sv. Duha. Župnik Beruta je 1867. godine predložio gradnju kapele Sv. Duha i otvaranje groblja na području između predgrađa Dubovec i ulice Jamborice (danas ulica Ante Starčevića). Gradska uprava je na taj prijedlog izabrala posebni odbor koji je odbacio novu lokaciju kapele i groblja, ali je podržao gradnju nove kapele Sv. Duha na mjestu stare kapele te rušenje kapele Sv. Triju Kraljeva te tamošnjeg groblja. Nova kapela Sv. Duha koja i danas postoji na gradskom groblju izgrađena je 1873. godine. Žitelji Brežanca su bili ogorčeni ukidanjem groblja i rušenjem kapele Sv. Marije Magdalene, ali su se i njihovi umrli od 1874. godine morali pokapati na groblju kod nove kapele Sv. Duha.
Tako je grad Koprivnica tijekom druge polovice 19. stoljeća na prostoru uz kapelu Sv. Duha uredio novo središnje gradsko groblje koje tu funkciju vrši do današnjih dana. Groblje je bilo 1869. znatno prošireno, ali istovremeno nije došlo do njegovog uređenja. Gradski vrtlar Dragutin Ruhl je 90-tih godina 19. stoljeća počeo s uređenjem groblja, a sadašnji hortikulturni izgled mu je dao gradski grobar Ivan Maček. Na središnjem gradskom groblju su grobovi mnogih znamenitih Koprivničanaca (Đure Estera, Tome Šestaka, Đure Sudete, Josipa Vargovića, Vladimira Malančeca, Vinka Vošickog, Leandera Brozovića, Božena Loborec i drugih).