Darko Koren župan je Koprivničko-križevačke županije i član Predsjedništva HSS-a. U razgovoru s nama tvrdi kako se u Podravki razgovaralo o 1500 otkaza te nam otkriva kako Karamarko i Hrg razgovaraju o suradnji na lokalnim izborima.
Kako bi ocijenili prvih šest mjeseci rada Vlade?
Na mnogim primjerima u prošlosti sam se osvjedočio da se kritiziralo i pljuvalo po Vladama, a poslije se žalilo da se od Vlade nije ništa dobilo. U tom smislu sam vrlo oprezan, ali moram reći da smatram da ovo što je dosad napravljeno apsolutno nikog nije zadovoljilo. Nije se bogznašto napravilo ni promijenilo. Prošlo je vrijeme dok se moglo optuživati bivše za ono što danas nije dobro, a ne vidim rješenja u mjerama i makroekonomskoj politici kojom nas bombardiraju.
Znam da ima puno problema, da smo prije svega opterećeni dugovima države, da se mora racionalizirati dobar dio sustava, da su to mjere koje su teške i koje će imati posljedice. Međutim, ova Vlada ne može pobjeći od odgovornosti; ona mora preuzeti odgovornost jer je za to dobila mandat hrvatskih birača, hrvatskog naroda. Oni su osam godina bili u oporbi u Saboru. Njih pedesetak se spremalo da preuzme vlast, imali su sve spoznaje o problemima i o tome što treba napraviti i kad su dobili povjerenje hrvatskog naroda jednostavno su trebali na taj način djelovati.
Moja ocjena je da za sada nisu ispunili ništa od svega onog što su obećavali, a mnogo toga su napravili potpuno suprotno. Nisam zadovoljan time što sam dosad vidio, ali želim da Vlada bude uspješna jer će svima nama biti bolje.
Spominjali ste da je premijer Milanović tijekom posjeta Koprivnici govorio da postoje “vaši” i “naši”. O čemu se tu radi?
Razgovarali smo o projektu Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica. Tu postoji jedan rascjep u razmišljanjima između Grada Koprivnice i ostalih. Tada je bivši gradonačelnik Zvonimir Mršić za potrebu imao iznositi svoje stavove vezane za projekt u toj mjeri da je to bilo degutantno slušati. Ja sam iznio svoje mišljenje premijeru i on je u toj nekakvoj retoričkoj utakmici u jednom trenutku rekao da mora prihvatiti ono što govore “njegovi”, misleći na ljude iz SDP-a koji upravljaju Koprivnicom, Podravkom i našim životima.
Ja sam reagirao na način da smatram da to nije dobro; kao što je on moj premijer, bez obzira što nije moj politički izbor, tako sam ja njegov župan i mora prihvatiti ono što ja ovdje predstavljam i radim. Mislim da je to jedna dobra poruka; on je mlad čovjek i treba još puno učiti. Reagirao sam jer smatram da se na taj način ne može razmišljati.
Neke neslužbene informacije govore o otkazima u Podravki, spominjali ste broj od 1500 ljudi?
To nisu neslužbene informacije. To su informacije koje su izašle van nakon sjednice Nadzornog odbora Podravke prije dva tjedna. Raspravljalo se o problematici poslovanja Podravke i u tom kontekstu je izrečen stav da Podravka ima previše zaposlenih i da se radi na rješavanju tog pitanja na način da će oko 1500 ljudi morati napustiti tvrtku. Govorilo se o otpremninama na koje bi trebali pristati; ako bi pristali odmah, to bi bilo 4000 kn po godini staža, ako bi pristali najesen, onda 3000 kn, a prijetnja onima koji ne pristanu bi bila da će morati otići bez otpremnina. To je rečeno sasvim egzaktno, te informacije su došle van.
Ja sam zbog toga jako zabrinut, kao što sam zabrinut za poslovanje Podravke, počevši od onog trenutka kada je nova Uprava imenovana po političkom ključu. Kada govorimo o posjeti premijera Podravki, bilo je degutantno čuti njegovu izjavu da Podravku treba lišiti politike i depolitizirati, nakon što je Uprava Podravke imenovana klasičnom političkom, komitetskom metodologijom. Ljudi od struke, karijerni menadžeri su izbačeni van, jednim dijelom iz Podravke, drugim dijelom iz Uprave. Tako se radilo nekad, poslije Drugog svjetskog rata, tako se radilo sedamdesetih godina, kada se u Komitetu Komunističke partije odlučivalo tko će biti direktor Podravke. Na taj način je imenovana Uprava Podravke.
Nadzorni odbor koji ju je imenovao do tada se zalagao za neke druge ekonomske principe. Ja sam prozivao i ponovo prozivam Nadzorni odbor. Smatram da je nedopustivo da se u ovom dobu na taj način formira jedno tako važno tijelo kao što je Uprava jedne multinacionalne kompanije. Mršić je totalno nekompetenta osoba za vođenje tog sustava. To će se, na žalost i na štetu stanovnika cijele države, vrlo brzo potvrditi.
Govorili ste o navodno lošim šestomjesečnim rezultatima poslovanja Podravke?
Čuo sam da su šestomjesečni rezultati izuzetno loši. Određene poslovne tiskovine su neslužbeno došle do tih podataka gdje se govori da je operativna dobit dramatično pala. Kriza utječe na poslovanje, ali kriza je bila i lani i nije u toj mjeri naštetila. Lani je Podravka ostvarila dobit, svi trendovi su bili pozitivni. Sada se to dramatično urušilo. Nova Uprava radi katastrofalne poslovne i kadrovske poteze, oni jednostavno to ne znaju raditi.
Koji pravac onda smatrate ispravnim za Podravku?
Smatram da se mora depolitizirati, ali stvarno, a ne kada premijer Milanović kaže da je značajno smanjen utjecaj politike, a profesor Mršić kraj njega stoji i smijulji se. Obojica su ispali smiješni. Na čelo Podravke mora doći kompetentna osoba koja zna što je biznis. Mora se razriješiti i imenovati novi Nadzorni odbor, jer je ovaj smiješan. Oni možda i nisu toliko nekompetentni, ali su pod tolikim utjecajem politike da su donijeli odluke koje štete Podravki. Podravka mora početi funkcionirati po ekonomskim principima. Mršić je, imam dojam, u iznimno dobrim privatnim odnosima s premijerom i predsjednikom države, Podravka je maltene njihova privatna priča.
Ako je Podravka u pretežitom državnom vlasništvu, po toj logici bi Mršić morao podnijeti izvješće Vladi o poslovanju Podravke. Mene baš zanima što će prvi potpredsjednik Vlade, gospodin Čačić, reći na te trendove poslovanja, kako će on opravdati to imenovanje i odluke Nadzornog odbora. A u Nadzornom odboru sjedi rođak premijera Milanovića, predsjednik jednog fonda, mislim da se preziva Novoselec. To je rođački, politički postavljen sustav i to je izuzetno loše za Podravku.
Način na koji Mršić funkcionira je ponašanje iz totalitarnog, komunističkog prasustava. Mene čudi da jedan tako mlad čovjek, koji ima nekakvo obrazovanje, jer biti profesor obrane i zaštite je jedna razina obrazovanja koja ti daje nešto u životu, tako funkcionira. I čudi me kako nema nikog da mu pruži otpor.
Kako ocjenjujete današnju situaciju u HSS-u u odnosu na vrijeme kada je Branko Hrg preuzeo mjesto predsjednika stranke?
Nakon parlamentarnih izbora sa šest zastupnika sveli smo se na svega jednog. Zbog odnosa unutar stran
ke ostali smo bez saborskog zastupnika, jer ga je bivši predsjednik Friščić dao bivšem ministru turizma Damiru Bajsu, koji ga nije konzumirao na onaj način koji bi stranci nešto donio. Odluke stranačkih tijela, otkako je novi predsjednik Branko Hrg, išle su u pravcu da taj mandat u stranci treba konzumirati onaj koji stranku predstavlja. Kada imate samo jedan saborski mandat onda nema dileme da je to predsjednik stranke, ako za to postoji tehnička mogućnost, a u našem slučaju je postojala.
Gospodin Bajs se oglušio na te stranačke odluke, stavivši sebe u prvi plan, kao da je mandat dobio u nasljedstvo od predaka. Mi smo time puno zgubili, kao stranka nismo djelovali kroz saborsku govornicu, najadekvatnije mjesto za djelovanje. Prema javnosti smo opet stekli jednu negativnu percepciju da se bavimo samim sobom i time tko će sjediti u Saboru. Manje je bitno tko će sjediti u saboru, bitno je da to bude netko tko prezentira stavove stranke.
Stanje u stranci je u nekim segmentima bolje, a pod tim mislim na rad na terenu, ponovno vraćanje interesa ljudi za stranku. Novi predsjednik je u šest mjeseci obišao puno terena, naših temeljnih organizacija u općinama i gradovima. Pojavio se jedan novi žar i interes, vratili su se mnogi koji su izgubili volju za stranačkim djelovanjem. Taj težački dio posla obavljen je onoliko koliko se objektivno moglo. I to je dobro. Međutim, mi imamo ambicije da budemo ozbiljna politička stranka u Hrvatskoj, a za to je potrebno mnogo. Potrebno je biti u medijima, imati novac, imati razvijen marketing. Tu mislim da nam predstoji puno posla da bi ponovo vratili interes javnosti.
Tim više sada moramo rješiti pitanje saborskog mandata. Ono što mi svi mislimo, a pod tim “mi” mislim na one koji misle dobro ovoj stranci, a ja se nadam da i Josip Friščić misli dobro ovoj stranci, jest da je jedino ispravno što Friščić može napraviti da ponovo aktivira svoj mandat, uzme ga natrag od Bajsa i zatim ga da na raspolaganje stranci.
Relativno brzo slijede lokalni izbori. Je li se razgovaralo o koalicijama na nacionalnoj razini i koliko će to utjecati na lokalnu razinu?
Što se HSS-a tiče, sljedeći lokalni izbori su presudni. Oni će našu stranku odrediti dugoročno na hrvatskoj političkoj sceni. Lokalno gledajući, prilično smo jaka stranka. Imamo tri župana, šest gradonačelnika, oko 60 načelnika. U tom smislu trebate imati partnere. Obavljeni su neki razgovori, a baš danas se obavljaju razgovori s HDZ-om na razini predsjednika stranaka.
Stav HSS-a i predsjednika, koliko ja znam, je da ne zadire u odluke naših temeljnih organizacija na koji će način nastupati na sljedećim lokalnim izborima. Jedino županije su razina o kojoj ipak treba raspraviti i na tijelima stranke. Dat će se, naravno, određene preporuke, ali u principu će se ljudima na terenu dati mogućnost da odlučuju.
Koji je danas najveći problem hrvatskog seljaka?
Hrvatski seljak je imao, danas ima i uvijek će imati problema. Sve će više uloga države biti potrebna, kao što je i u svim zapadnim zemljama. Poljoprivredna proizvodnja nigdje nije efikasna u toj mjeri da bi mogla egzistirati bez određenih potpora države. Ono što je danas problem jest da je hrvatski seljak u niskom prioritetu ove Vlade. Ne kažem da je u prijašnjoj garnituri to bilo idealno; sigurno je bilo propusta koji su u dobroj mjeri i rezultirali gubljenjem izbora. Izgubili smo potporu ruralnog stanovništva, seljaka. Vjerojatno smo s pravom bili kažnjeni.
Međutim, u ovih šest mjeseci nove Vlade mislim da je hrvatski seljak progledao i da je ono kako je bilo, bilo bolje nego sada. Sada se više nema kome požaliti. Vidjeli ste kako su završili prosvjedi mljekara. Mislim da Vlada i Ministarstvo poljoprivrede mora više pažnje posvetiti pažnje tom aspektu hrvatskog gospodarstva.
Ksenija Horvat: “Nemam saznanja”
Glavna povjerenica sindikata PPDIV Podravka, Ksenija Horvat, kaže kako nema saznanja o otkazima. – Što se tiče Nadzornog odbora, nemam saznanja je li se baš tako grubo govorilo o 1500 otkaza. U posljednjih desetak godina već je za otprilike ovoliki broj smanjen broj radnika, srećom na socijalno odgovoran i prihvatljiv način. Međutim, preveliki broj ljudi je ponovo zaposlen i to, usudila bih se reći, na neproduktivnim radnim mjestima, rekla je Horvat. “Oprala” je i HSS-ovog koprivničko-križevačkog župana: – Što se tiče stranke koju gospodin župan predstavlja i u čije ime govori, mislim da bi bilo pristojno da na P od Podravke više nikad niti ne pomisle, a kamoli da ga spomenu, obzirom na to koliko “dobrog” su za nju učinili.
Davor Vrbek: “Nedostaje 150 mladih i zdravih radnika”
Predsjednik Radničkog vijeća, također član PPDIV Podravka, Davor Vrbek, ne vidi razloga zašto bi se uopće razmišljalo o 1500 otkaza. Dapače, smatra kako Podravki nedostaje radnika. – Smatram kako nama u ovom trenutku nedostaje oko 150 mladih i zdravih radnika, prije svega u proizvodnji i logistici. To je vrlo lako zaključiti po kretanju sezonske radne snage na nivou godine. U prilog mojoj tvrdnji ide i činjenica da smo radna populacija sa visokim prosjekom godina starosti. Radnici su zbog svakodnevnih fizičkih napora i psihičkih pritisaka potpuno istrošeni pa je potrebno napraviti smjenu generacija. Kaže i kako Podravka odavno nije zaposlila mlade i zdrave ljude NKV i SSS profila te da se zapošljavao uglavnom visokoobrazovani kadar, dok za „obične“ radnike nije bilo niti sluha, niti mjesta.
Podravka: “Program zbrinjavanja viška zaposlenika”
Iz Podravke su samo komentirali kako “Podravka trenutno provodi program zbrinjavanja viška zaposlenika kroz stimulativne otpremnine s čime je javnost već upoznata.” Navodno loše rezultate nisu željeli komentirati obzirom da još uvijek nisu objavljeni putem Zagrebačke burze i HANFA-e.
