U prostorima Županije održana je deveta sjednica Gospodarsko – socijalnog vijeća (GSV) Koprivničko – križevačke županije. U vrijeme gospodarske krize koja nije zaobišla ni našu županiju, članovi GSV-a najviše su raspravljali oko mjera koje je Vlada predložila kako bi -država što prije izašla iz ekonomske krize u kojoj se našla.
– U gospodarstvu se svakako najjače osjeti utjecaj krize. Investicije u nove tehnologije pale su za 20 posto, a broj nezaposlenih se povećava. Također, zabilježen je pad likvidnosti od 20 posto – naglasio je Marjan Štimac pročelnik Županijskog Odjela za gospodarstvo i komunalne djelatnosti.
Efikasnost Vladinih mjera upitna
Štimac smatra da je prvi korak koji bi Vlada trebala napraviti funkcionalna decentralizacija, te dodaje da će predložene mjere svakako imati utjecaja na županijskoj, ali i svim ostalim razinama lokalne samouprave.
– Porez na dohodak čini više od 50 posto prihoda ustanova lokalne samouprave. Vlada je smanjila porez na dohodak najbrojnijoj skupini; zaposlenima sa primanjima do 3600 kuna, a podigla ga najmanje zastupljenoj skupini; ljudima s izrazito visokim primanjima i to će smanjiti priljev sredstava u blagajnu – objasnio je pročelnik Štimac.
Uz to Vlada predlaže ograničenje iznosa koji će se iz budžeta jedinica lokalne samouprave izdvajati za plaće djelatnika na 20 posto ukupnog proračuna te predlaže smanjenje broja zaposlenih u istima.
– U Županiji nema viška zaposlenih, nema ljudi koji ovdje sjede tek toliko bez da za to postoji svrha, već svaki zaposlenik obavlja svoj posao. Stoga smatram da u Županiji neće biti otpuštanja viška jer on ne postoji – rekao je dožupan Ivan Pal.
1063 osobe u županiji žive od socijalne pomoći
Vezane uz krizu su mjere i aktivnosti u području socijalne skrbi. Analizu stanja i kretanja korisnika stalne pomoći kao indikator siromaštva na području naše županije predstavila je pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb pri županiji, Branka Cuki.
– Na području naše županije 1063 osobe ostvaruju pravo na punu socijalnu pomoć. 953 osobe od ukupnog broja su trajno nezaposlene, ali radno sposobne, a među korisnicima ima i osba sa višom i visokom stručnom spremom – napomenula je Branka Cuki.
Prema razini siromaštva Hrvatska je u rangu sa slabije razvijenim europskim zemljama. Branka Cuki napominje kako postoji i znatan broj ljudi koji žive na rubu egzistencije, ali odbijaju zatražiti socijalnu pomoć jer smatraju da će ih to obilježiti do kraja života.
– Kao sindikalist upoznata sam sa brojnim slučajevima u kojima radnici kad dobiju otkaz ne žele tražiti socijalnu pomoć jer se stide što su cijeli život radili, a sada su u situaciji da ne mogu osigurati vlastitu egzistenciju, a kamo li brinuti za obitelj – istaknula je predsjednica GSV-a, sindikalistica Karatina Sinjeri.
Poslodavci sve češće ne prijavljuju ozlijede na radu
Na sjednici županijskog GSV-a govora je bilo i o stanju zdravlja i zaštite sigurnosti na radu. Katarina Sinjeri napomenula je da su problemi zaštite na radu vezani i uz lošu situaciju prouzročenu krizom u kojoj se nalaze poslodavci.
– Sve je više starijih radnika, broj žena koje obavljaju teške fizičke poslove također je u porastu, a kad se dogodi povreda na radu u obzir valja uzeti i prekovremeni rad na koji su mnogi zaposlenici primorani – naglasila je Sinjeri.
U Hrvatskoj je tijekom 2009. prijavljeno 21.826 ozljeda na radu od čega je najviše, čak 16.965 nastalo prilikom dolaska na posao. Priznato je 20.241 prijava, 227 profesionalnih bolesti, a zabilježena su čak 32 smrtna slučaja.
– Tijekom 2009. evidentirano je 17.281 slučaj bolovanja čiji ukupan trošak iznosi 345 milijuna kuna – napomenula je Sinjeri.
Voditelj koprivničke ispostave inspekcijskog nadzora, Željko Križić naglasio je kako inspektori izlaze na teren ukoliko se prijave teže ozlijede na radu.
– Nažalost postoje brojni slučajevi u kojima poslodavac ne prijavljuje ozljedu, a trebalo bi je prijaviti osam sati unutar njenog nastanka. Često zbog uštede poslodavci svoje radnike ne educiraju o zaštiti na radu – rekao je Križić.
Na području naše županije djeluju četiri inspektora zaštite na radu; tri u Koprivnici i jedan u Križevcima. Tijekom 2009. obavili su 253 nadzora i evidentirali 549 nedostataka zaštite na mjestima rada. Najveći broj kršenja sigurnosnih uvjeta zabilježen je na gradilištima, podnesena su 154 optužna prijedloga, a smrtnih slučajeva na sreću nije bilo.
– Broj prijava ozljeda od strane poslodavaca je u opadanju, ali povećao se broj prijava drugih službi, kao i broj prijava samih oštećenih radnika. Ove su godine evidentirani i smrtni slučajevi – istaknuo je Križić.
