U travnju je u Zagrebu održan Welcome Spring Festival, koji se pohvalio time da je “prvi festival bez plastike”. Nedavno je u medijima osvanula i priča o Zlarinu, malom otoku u blizini Šibenika koji se u potpunosti odlučio riješiti jednokratne plastike. Sve je to potaknuto i direktivom Europske unije kojom se od 2021. zabranjuju jednokratni plastični proizvodi poput vrećica, slamki, štapića za uši ili pribora za jelo. No, u Hrvatskoj je godinama prije zagrebačkog festivala, Zlarina, ali i Europske unije jedna manifestacija bila ispred svog vremena kada se o plastici radi – koprivnički Renesansni festival.
Naime, kao što nam je rekao idejni začetnik Renesansnog festivala i direktor koprivničke Turističke zajednice Renato Labazan, ovo je sedma godina kako na ovoj velikoj manifestaciji traje zabrana bilo kakvim jednokratnim plastičnim proizvodima, a sve u svrhu što autentičnijeg ugođaja kasnog srednjeg vijeka i renesanse. S obzirom na to da je to bio pionirski pothvat, nije naišao na sveopće razumijevanje.
– Ljudi to tada nisu baš prihvaćali, nisu bili navikli da nema plastičnih čaša i da moraju uzimati krigle na kauciju, iako im se i novac za njih vraćao. Bilo je problema, no bili smo i pioniri u tome u cijeloj Hrvatskoj, a tko god nešto pokreće, ima problema – prisjetio se Labazan.
No, nisu posustali u toj ideji te je danas svima posve prirodno da na Renesansnom festivalu ne računaju na plastična pomagala i pribor.
– Napravili smo to i prije nego što je Europska unija uopće počela govoriti o izbacivanju plastike, a kamoli hrvatski festivali i gradovi – napomenuo je direktor.
Projekt ‘Zlarin bez plastike’ podržala je i tamošnja turistička zajednica, a inicijativu su prihvatili i svi ugostitelji i trgovci. Labazan smatra da je takav vid solidariziranja moguć i u Koprivnici, pogotovo zato što se u kafićima i restoranima zapravo koristi malo plastike, no kao glavni problem vidi manifestacije.
– Zašto ne, moguće je da tako nešto zaživi i kod nas, ugostitelji koji su na Renesansnom festivalu prilagodili su se i ne koriste plastične čaše, posude ni pribor za jelo, već papirnate. Plastika se većinom koristi na manifestacijama, jako ih je puno u Koprivnici i županiji gdje uopće ne razmišljaju o tome. Teško mi je reći mogu li se oni prilagoditi, ne mogu govoriti za druge organizatore. Ponavljam, znam koliko smo mi imali problema s obzirom na to da smo bili prvi u Hrvatskoj i među prvima u Europi – zaključio je Labazan.
