Grad Križevci navodno su aplicirali projekt prema europskim fondovima u potrazi za rješenjem ideje stare skoro dvadesetak godina. Planirani prostor gdje bi se smjestio budući arhiv je zgrada bivšeg križevačkog kina koja godinama zjapi prazna i redovito se pojavljuje samo u gradskim Izborima Za Miss Imovine.
Primjetite riječ navodno s početka rečenice s obzirom da projektopisci nemaju naviku podijeliti, upitati ili obrazložiti ideje i mišljenja s zainteresiranom javnošću već izvješćuju samo u slučajevima kada se objave pozitivni rezultati natječaja. Informacije izlaze na kapaljku, ali zato treba podsjetiti čitatelje na kronologiju zbivanja nikad realiziranog projekta.
Inicijativa o osnivanju Državnog arhiva potekla je iz ogranka Matice hrvatske i predsjednice križevačkog ogranka Renate Husinec, HDZ-ove vijećnice, kulturne prvakinje i gospođe koja bi voljela ostati nesputana prljavim političkim rabotama.
Negdje u magli na početku dvijetisućitih potekla je ideja koja traje i danas. Sedam je godina trebalo samo da se dogura od ideje do prvih naznaka o ozbiljnom projektu. Uredba pod brojem 77 Narodnih novina iz 2008. godine s potpisom predsjednika Vlade Ive Sanadera službeni je dokument i podatak o osnivanju Državnog arhiva u Križevcima kao područni državni arhiv koji obavlja arhivsku službu na području Koprivničko-križevačke županije.
Članak 6. govori i o lokaciji budućeg Arhiva: Prostor za rad Arhiva, kao i potreban spremišni prostor za trajno obavljanje arhivske djelatnosti, nalazi se u Križevcima, Trg Josipa Jurja Strossmayera 5.
Na toj adresi je danas smješten Turističko-informativni centar, također realiziran europskim novcima. Bivša je to zgrada sinagoge, a kasnije i Doma mladih koja je zamišljena kao savršena lokacija za križevački arhiv. Potporu tom prostoru dala je država i Ministarstvo kulture, a za projekt se zalagao i župan Josip Friščić iako se istovremeno za arhiv u svom dvorištu borila i Koprivnica.
Članak 7. govori i o prvim državnim ulaganjima u Arhiv: Novčana sredstva za osnivanje i početak rada Arhiva osiguravaju se u državnom proračunu u iznosu od 500.000 kuna.
Križevci su u svom proračunu morali osigurati lovu za preuređenje bivše sinagoge kako bi zadovoljila tražene standarde koji su potrebni za arhivsku građu, a prvotna ulaganja od 3 milijuna kuna kasnije su narasla i do 7,5 milijuna kuna. Čini se kako u tom grmu leži zec i kako su ti silni milijuni za proračun grada bili prevelik zalogaj pa se od projekta odustalo u zadnji čas, posebno kad se uzme u obzir da je za isti prostor iz EU fondova stigla nova milijunska injekcija.
Uvidom u portal FinInfo, informacije o Državnom arhivu u Križevcima još su uvijek aktualne, a kao osoba za zastupanje navodi se dr.sc. Ivan Peklić, možda i najdugovječniji vršitelj dužnosti ravnatelja ustanove koja nikad nije otvorena. U jednom trenutku, mediji su iznosili pozitivne najave, stigla je lokacijska dozvola, čekala se prva lopata i početak prenamjene prostora. U nekom neodređenom trenutku povijesti, cijela se priča preokrenula bez razjašnjenih odnosa. Državni arhiv u Križevcima ostao je nedosanjani san, a desetak budućih zaposlenika na državnoj plaći ostala su prazno slovo na papiru.
Najava Državnog arhiva u prostoru bivšeg kina može biti samo predizborni trik Branka Hrga i njegovih suradnika koji ispaljuju obećanja pred lokalne izbore, no s druge strane, siguran sam kako nikoga ne bi iznenadila objava o novim europskim novcima koji stižu u Križevce, a koji bi mogli biti investirani u oronulu zgradu gdje se nekad provodila mladost pred velikim platnom.
Jedna ogromna prilika propuštena je prije sedam, osam godina, uzalud su potrošeni ogromni novci u pripremu projekta, a ostaje nam pričekati hoće li gradska vlast dobiti novu priliku za ispravljanje propuštenog. Bio bi to idealan scenarij za Križevčane, vratiti funkciju devastiranoj zgradi kina i revitalizirati projekt Državnog arhiva. Zvuči slatko, zar ne? Kažu da previše slatkog nije zdravo stoga pripazite, stiže nam vrijeme lijepih obećanja i besplatnih kolača na trgovima.
