Gradonačelnik Hrvoje Janči i predsjednik Gradskog vijeća i saborski zastupnik Željko Lacković jučer su u društvu Silvije Lukačin, voditeljice odsjeka za razvojne projekte, predstavili planove za gospodarenje otpadom na području grada Đurđevca.
Tema koja je bila povod ovom obraćanju medijima jest nacrt prijedloga dinamike zatvaranja odlagališta opasnog otpada u RH.
– U tom nacrtu predviđeno je da naše odlagalište radi do popunjena kapaciteta, odnosno do 2021. godine. Bili smo na sastanku u Minstarstvu i ta 2021. nije referentna nego radimo do popunjena kapaciteta. Mi možemo raditi do otvaranja RCGO-a, odnosno ništa od otpada nećemo morati odlagati na Piškornici – rekao je u početku gradonačelnik Janči.
Ključni trenutak odlaska u Ministarstvo bila je javna rasprava o planu zatvarnja odlagališta otpada i medijski napisi da će i Križevci i Koprivnica i Đurđevac svoj otpad nakon 2021. godine odlagati na Piškornici.
– Situacija kojom se razvija RCGO Piškornica dovest će sve one koji su se sada oslonili na dovoz smeća na Piškornicu da neće biti dostatno mjesta niti sa ovih 38 tisuća tona godišnje. Grad Đurđevac i naše odlagalište bit će spremno, kada se u potpunosti ispune kapaciteti na Piškornici, da preuzme otpad koji će se stvarati u našoj županiji – komentirao je Željko Lacković.
Isto tako dodao je kako će Đurđevac biti taj koji će uskočiti u pomoć kao i prije nekoliko godina kada je Piškornica zabranila Koprivnici dovoz svojeg smeća.
Grad Đurđevac ima funkcionalno reciklažno dvorište koje je otvoreno nekoliko godina, a svake godine imaju sve više odvojenog prikupljenog otpada. Do 1. studenog sakupili su 26 posto više odvojenog otpada nego u cijeloj prošloj godini i tako raste svake godine.
– Grad Đurđevac otvoren je po tom pitanju prema svim općinama, ne zbog zarade, već zbog održivog gospodarenja otpadom. Da bi imali učinkovit i zatvoren ciklus morate imati određene količine otpada. Politički interesi s te strane postoje gdje Komunalac i Drava Kom idu ispod realne cijene zbrinjavanja otpada, mi se nećemo miješati u takav način gospodarenja, ostat ćemo po strani. Općine se većinom odlučuju da idu u tom smjeru prema njima, to je pogrešan smjer. Iz tog razloga ćemo zatražiti da udjele od 1 posto od naših komunalnih tvrtki koje su dobile okolne općine, a dobile su s razlogom da bi mogle koristiti usluge našeg recikalžnog dvorišta, vrate taj udio. Oni koji neće htjeti vratiti udio bit će pozvani da dokapitaliziraju tvrtku zbog ulaganja u imovinu – otkrio je Janči.
Unutar đurđevačkog reciklažnog dvorišta projektira se sortirnica i kompostište.
– Sortirnica će biti projektirana i stavljena u funkciju neovisno o uvjetima natječaja za sortirnice. Trenutno je u najavi uvjet da je minimalna količina osam tisuća tona godišnje. Mi u gradu imamo dvije tisuće, kad se to svede na zakonske obaveze, to će biti tisuću tona. Imat ćemo sortirnicu koja će biti funkcionalna i do otvaranja RCGO-a cilj nam je da smanjimo onaj dio otpada za zbrinjavanje na svega 20 posto – kazao je Hrvoje Janči.
Đurđevac spremno čeka sve natječaje koji su u najavi, i za sortirnicu, i za kompostište, i za vozila. Općine su također spremne zahvaljujući njihovoj inicijativi i vjeruju da će postati odgovorni po pitanju gospodarenja otpadom i da će u tom brinuti na kvalitetan način.
– Prema našim saznanjima lokacijska dozvola Piškornice izdana 2011. godine produživana je dva puta i sada će se ići na predaju idejnog projekta kako bi se opet u funkciji održala lokacijska dozvola, a smisao tih radnji je izbjegavanje nove studije utjecaja na okoliš koja bi pokazala da je sadašnja lokacija Piškornica politički dogovor između tada vladajućih u županiji koje su predstavljali gospodin Friščić, gospodin Koren i tada glavni partner SDP, odnosno gospodin Mršić. Ne postoji ta strategija niti procjena o štetnom utjecaju okoliš koja bi rekla da je Piškornica mjesto na kojem treba raditi RCGO, a još manje da bi se tamo radilo megasmetlište koje je izgrađeno pod okriljem RCGO. Ovo je čista prljava politička ostavština za koju ja vjerujem da će nezavisna inicijativa pod vodstvom Danijele Glavosek Kovačić, članice koprivničkog gradskog vijeća, sakupiti dovoljno potpisa za micanje ove investicije s prostornog plana Koprivničko-križevačke županije – oštro je rekao Lacković.
Sve četiri županije prvo su morale imati svoju lokaciju, a onda se prema ostalim parametrima trebala donijeti odluka koja je od tih lokacija najpovoljnija. Niti prema postojećim niti budućim zakonima o zaštiti prirode to ne može biti Piškornica, dodao je saborski zastupnik.
– Novi prijedlog zakona o održivo gospodarenju otpadom predvidio je da ona jedinica lokalne samouprave koja svoj otpad zbrinjava na području druge jedinice lokalne samouprave je dužna 30 posto od troškova zbrinjavanja otpada plaćati na korist jedinice gdje se zbrinjavanje odvija. Možemo reći da će općina Koprivnički Ivanec imati značajan prihod od svih općina čiji otpad zbrinjava. Ono što će ih sve iznenaditi jest zakonskim tekstom određena obaveza ministra da odredi minimalnu cijenu troškova zbrinjavanja otpada gdje neće biti više situacija kao dosad da se pod krinkom zbrinjavanja otpada dobiva potvrda od 100 kuna po toni jer to ne može biti manje od 600 do 1000 kuna po toni, plus PDV. Kada te obaveze sjednu na račun jedinica lokalne samouprave koje ne žele s gradom Đurđevcom razvijati svoj sustav održivog gospodarenja otpadom, nego sada za male novce idu prema Piškornici, tada će zapravo vidjeti da će taj trošak za proračune okolnih jedinica lokalne samouprave biti veći nego što je trošak samog prikupljanja i odvoza otpada ispred kućnih pragova – pojasnio je Lacković.