Koprivničko-križevačka županija jedna je od hrvatskih županija u kojoj je egzistencija stanovnika najmanje ovisna o državnim plaćama i proračunu.
Analiza koju je napravio tjednik Lider pokazuje koliko u našim županijama ima onih koji su zaposleni u lokalnim i državnim tijelima i tvrtkama naspram onih koji su zaposleni u realnom sektoru. Koprivničko-križevačka županija se, prema toj analizi, nalazi na petom mjestu s koeficijentom 0,37. Drugim riječima, na 100 zaposlenih u realnom sektoru dolazi njih 37 koji su zaposleni u raznim državnim i lokalnim tijelima, tvrtkama, administraciji, poduzećima i slično. To je manje i od državnog prosjeka od 0,43.
To je znatno bolje od, primjerice, Ličko-senjske županije koja je na vrhu (ili na dnu) s koeficijentom od čak 0,75, tj. sa 75 zaposlenih u državnim i javnim tijelima nasuprot svakih 100 zaposlenih u realnom sektoru. Bolji od Koprivničko-križevačke županije samo su, redom, Istarska (0,36), Zagrebačka (0,31), Varaždinska (0,31) i Međimurska (0,26) županija.
Primjetno je da je većina županija koje imaju bolji omjer smještena na sjever Hrvatske, dok su one ovisnije o državi uglavnom one nerazvijenije, poput Ličko-senjske, Vukovarsko-srijemske ili pak Šibensko-kninske županije. Drugim riječima, razvijenija područja Hrvatske imaju manju tendenciju ‘uhljebljivanja’ kadrova u lokalnim i državnim institucijama nego što to imaju županije koje su siromašnije i nerazvijenije.
Zanimljiv je podatak i tko je na vlasti u kojim županijama. Naime, u sedam županija u kojima je najviše ljudi na državnoj plaći vlada HDZ, dok je u osam županija u kojima je koeficijent najbolji na vlasti neka druga stranka. Naravno, mnogo faktora ulazi u izračun, no i vlast u županiji može biti indikativna.
Kao što napominju u Jutarnjem listu, u Hrvatskoj je i dalje prevelika uloga politike, klijentelizma i veza u ekonomskom životu, pogotovo kada se gledaju države s kojima se volimo uspoređivati, što je pokazalo i istraživanje Europske banke za obnovu i razvoj.
Koeficijent klijentelizma prema tjedniku Lider
Ličko-senjska – 0,75
Vukovarsko-srijemska – 0,69
Šibensko-kninska – 0,67
Sisačko-moslavačka – 0,64
Požeško-slavonska – 0,62
Zadarska – 0,60
Virovitičko-podravska – 0,54
Bjelovarsko-bilogorska – 0,52
Dubrovačko-neretvanska – 0,52
Osječko-baranjska – 0,52
Karlovačka – 0,51
Brodsko-posavska – 0,50
Splitsko-dalmatinska – 0,45
Krapinsko-zagorska – 0,45
Hrvatska (prosjek) – 0,43
Primorsko-goranska – 0,41
Grad Zagreb – 0,38
Koprivničko-križevačka – 0,37
Istarska – 0,36
Zagrebačka – 0,31
Varaždinska – 0,31
Međimurska – 0,26
