Epidemiološke mjere uvedene uslijed situacije s pandemijom koronavirusa svakodnevna su tema. Polemike o njihovu pooštravanju i popuštanju prate se gotovo iz dana u dan. Tako se, primjerice, dugo razgovaralo o pokretanju amaterskog sporta, što je, u manjoj ili većoj mjeri, ovisno o vrsti sporta, i omogućeno.
Međutim, nezadovoljstvo takvim raspletom u prošlotjednom priopćenju iskazao je Hrvatski sabor kulture, organizacija kulturno-umjetničkog amaterizma koja, kažu, okuplja 1026 udruga s 2345 izvođačkih sastava i 80 tisuća članova. Smatraju kako je posljednjom odlukom Stožera civilne zaštite RH, koja je na snagu stupila sredinom ožujka, “nastavljena diskriminacija udruga kulturno-umjetničkog amaterizma u odnosu na amaterske sportske udruge.”
– Istom odlukom dopušteno je održavanje amaterskih sportskih natjecanja na otvorenom, što uz dopušteni trening amaterskih sportaša u zatvorenim prostorima postavlja temeljno pitanje jednakosti građana koji se bave amaterskim sportom u odnosu na bavljenje amaterskom kulturom koja je po pitanju održavanja izvedbi, programa, manifestacija te proba u obustavi – stoji u priopćenju koje potpisuju tajnik HSK-a Dražen Jelavić te predsjednik Upravnog odbora Dejan Buvač.
Napomenuli su, također, kako “ne traže dopuštenje održavanja kulturno-umjetničkih izvedbi, programa i manifestacija na otvorenom za udruge kulturno-umjetničkog amaterizma, a što je trenutnim mjerama omogućeno amaterskim sportskim udrugama (natjecanja), jer time ne želi doprinijeti širenju bolesti COVID-19.” Jednako tako, smatraju kako je nužno “dozvoliti održavanje proba svim udrugama kulturno-umjetničkog amaterizma na način da pritom ne smije doći do kontakta između članova.”
– Daljnje inzistiranje Stožera civilne zaštite RH na diskriminaciji udruga kulturno-umjetničkog amaterizma u odnosu na amaterske sportske udruge donijet će ovom kulturnom sektoru potpuni slom, a promicanjem dodatnog vremena sve će teža biti obnova njegovog rada, a možda i nemoguća – zaključuje HSK.
“Trenutna situacija odraz je stalnog statusa kulture u Hrvatskoj, u usporedbi sa sportom.”
Komentar na cjelokupnu situaciju zatražili smo od Nine Šešić-Mežnarić, plesne voditeljice Folklornog ansambla Koprivnica čiji su članovi zadnju probu imali krajem rujna 2020. godine, dok su pred publikom posljednji put nastupali na koncertu grupe Ogenj te na otvorenju Podravskih motiva početkom listopadu.
– Nakon toga, plesači su pospremili svoje nošnje i plesne cipele, a tamburaši zaklopili kofere instrumenata i do danas nismo zajedno zasvirali, zapjevali niti zaplesali. Moram priznati da nam svima poprilično nedostaje i često maštamo o vremenima kada smo bili u punom jeku proba i priprema za koncerte – kaže N. Šešić-Mežnarić.
Naša se sugovornica slaže sa stavom Hrvatskog sabora kulture.
– Nažalost, situacija je vrlo nepovoljna kada je riječ o radu udruga kulturno-umjetničkog amaterizma te se slažem sa stavom HSK-a kada odluku Stožera RH navodi kao diskriminirajuću za kulturno-umjetnički amaterizam. Trenutna situacija odraz je i stalnog statusa kulture u Hrvatskoj, u usporedbi sa sportom, samo je sada ovime to dodatno naglašeno. Kao što je bavljenje sportom, tako je i bavljenje kulturno-umjetničkim amaterizmom iznimno važno za pojedinca i društvo u cijelosti. Kada je riječ o provedbi sadržaja, kako sportskih, tako i kulturno-umjetničkih, nema prevelikih razlika koje bi bile dovoljno dobar argument za ovakve odluke. Vjerujem kako bi svako vodstvo, kao i svaki član, itekako poštovali mjere kada bi im rad bio omogućen – smatra N. Šešić-Mežnarić.
Jasno joj je, tvrdi, kako je pandemija ozbiljna i nepredvidiva te utječe na psihičko stanje građana. Upravo zato mišljenja je kako je potreba za raznim aktivnostima sada još veća.
– Jedna od tih aktivnosti jest i sportski amaterizam i nemam ništa protiv da se aktivnosti odvijaju u skladu s mogućnostima i mjerama koje su na snazi. Jedini je problem nejednakih mjera za aktivnosti koje bismo mogli vrlo lako usporediti. Kako u kulturno-umjetničkom amaterizmu, tako i u sportu ima aktivnosti koje imaju bliži kontakt i samim time su rizičnije. Prilagodba je moguća u oba slučaja pa bi time trebala biti i mjera jednaka – govori N. Šešić-Mežnarić.
“Stvarno se nadam da ipak neće doći do gašenja nekih udruga, već baš suprotno.”
Ispričala nam je kako su tamburaši proteklih godinu dana bili vrlo aktivni jer je njihov rad moguće prilagoditi trenutnoj situacija. Kvaliteta rada nije trpjela, dodaje. Vokalne su probe, pak, održavane u dovoljno velikom prostoru, dok je plesni dio isključivo podrazumijevao individualan pristup, često na otvorenom.
– Iz njihovih komentara i reakcija mislim da im poprilično nedostaju te da su čak i oni koji su možda već bili u nekom periodu malo zamoreni probama sada itekako poželjeli uskočiti u plesnu obuću ili uzeti instrument u ruke i zajedno zaplesati, zasvirati i zapjevati – kazala je, dodajući kako će nastaviti s objavljivanjem sadržaja na YouTube kanalu koji je “jedini kontakt s publikom.”
Na tome tragu objasnila nam je kako bi izgledale probe ukoliko dobiju dopuštenje za njihovo održavanje.
– Probe bi svakako bile prilagođene svim mjerama. Radilo bi se u manjim grupama te bi ples i dalje ostao individualan. Tamburaško-violinistički sastav mogao bi raditi u skladu sa svim mjerama te ujedno kvalitetno i zajednički održavati svoje probe. Kod pjevačkog i plesnog dijela bismo se prilagodili, prvenstveno manjim grupama, a za neki dobro poznati folklorni izričaj bismo ipak još pričekali bolju epidemiološku situaciju – pojasnila je.
– Ovako velika stanka zasigurno ne djeluje ohrabrujuće. Kultura, osobito ona amaterska, vrlo je podložna padu interesa mlađe populacije. Neaktivnost nikako ne doprinosi boljitku. Stvarno se nadam da ipak neće doći do gašenja nekih udruga, već baš suprotno, da će se članovi poželjeti tih sadržaja i s još većim žarom i voljom krenuti u nove pobjede, kada za to konačno bude zeleno svjetlo – zaključuje N. Šešić-Mežnarić.
