Uskrs je pred vratima i već je tradicionalno povećana potražnja za svježim jajima koja će se pretvoriti u pisanice, kolače i druge slasne uskrsne specijalitete. Gdje god kupovali svoja jaja, gotovo je neizbježno da ćete ih kući donijeti u kartonskim podlošcima koje proizvodi tvrtka Hartmann u Koprivnici, no rijetko tko razmišlja o tome kako se zapravo i od čega rade ti neizbježni i korisni predmeti.
Dario Šumiga, šef proizvodnje u koprivničkoj podružnici danskog Hartmanna, objasnio nam je što to njihove podloške čini drukčijima i koliko su oni zapravo važni za sva ta jaja koja u njima čekaju da ih netko kupi.
– Ovdje radimo isključivo pakiranja za jaja, komercijalna koja vidimo u trgovinama, i transportna, koja služe prevoženju s jednog mjesta na drugo, bilo da se negdje drugdje pakiraju ili idu odmah u obradu. Godišnje napravimo oko 170 milijuna komada komercijalnih pakiranja, a transportnih oko 90 milijuna, i sve se radi u ovoj tvornici – pojasnio nam je Šumiga.
Komercijalna pakiranja su ona koja viđamo svaki dan, mogu se zatvoriti, a na vrhu je obično neka etiketa ili print, koje klijenti također mogu dogovoriti s tvrtkom. Naravno, u vrijeme Uskrsa tipična je potražnja za etiketama raznih prigodnih motiva pisanica, pilića i drugih prepoznatljivih slika, koje koriste i desetak proizvođača jaja iz Podravine i Prigorja koji imaju Hartmannova pakiranja.
Za Uskrs je karakteristična i povećana potražnja za podlošcima s obzirom na povećanu konzumaciju jaja. U proizvodnji podložaka godina se dijeli na visoku i nisku sezonu, a Uskrs je upravo u toj visokoj sezoni, koja traje od listopada, i u kojoj se proizvede oko 60 posto ukupnog kapaciteta.
– Svake godine u ovom razdoblju imamo rekordnu proizvodnju i prodaju i svake godine je sve veća potražnja zbog priljeva novih kupaca – otkriva Šumiga.
Uz te brojke nije teško izračunati koliko zapravo jaja godišnje prođe kroz Hartmannove podloške. Uz kapacitet od 170 milijuna komercijalnih podložaka koji godišnje izađu iz tvornice, koji u prosjeku drže 10 jaja, i 90 milijuna transportnih, koji nose i 30 jaja, dolazi se do brojke od 1,7 milijarde jaja u komercijalnim i 2,7 milijarde u transportnim pakiranjima. To bi značilo da u jednoj godini kroz Hartmannove podloške okvirno prođe oko 4,5 milijarde jaja. I to samo podloške proizvedene u Koprivnici.
Taj kapacitet uskoro će biti još i veći, i to za još 60 milijuna komercijalnih podložaka, jer, kako nam otkriva Šumiga, kreće se u novi veliki investicijski ciklus vrijedan 24 milijuna kuna kojima će se raditi nova proizvodna linija. Ona bi u rad trebala krenuti već polovicom svibnja.
Od svih tih proizvoda vrlo mali dio ostaje u Hrvatskoj, a veći dio završava u drugim zemljama.
– Otprilike do 10 posto ostane u Hrvatskoj, a ostatak izvozimo u zemlje bivše Jugoslavije, Bugarsku, Rumunjsku i Albaniju, a izvozimo dosta i na zapad kada su potrebni tipovi proizvoda koji se samo ovdje rade – pojasnio je Šumiga.
Za njihovu proizvodnju specifično je to što oko 90 posto materijala dolazi od otpadnog papira i kartona, odnosno reciklirano je.
– Otkupljujemo papir koji zadovoljava naše standarde, u najvećoj mjeri je to novinski papir. Jedina sirovina koja nije otpadna je drvenjača, svježa vlakna koja unosimo radi poboljšanja kvalitete proizvoda. Shvatili smo da se od otpadnog papira može napraviti dobar proizvod i da nije potrebno sječi šume za to. Volimo reći da iz otpada napravimo eure, a to je i zaista tako – smatra on.
Osim što su takvi podlošci ekološki osviješten način proizvodnje, i za sama jaja je mnogo bolje ako se čuvaju u njima, nego u plastičnim pakiranjima kakva se sve češće mogu vidjeti na policama trgovina.
– Dokazano je da jaje kroz svoju ljusku diše, a naša ambalaža to omogućava, za to smo i certificirani ISO 22000 certifikatom. Istovremeno, naša ambalaža i sprječava da se sadržaj jajeta izlije ako se jaje razbije. Plastika ipak sve to ne omogućava, a da ne spominjemo da nije eko proizvod – kaže šef proizvodnje.
U svoja pakiranja “smještaju” i uvozna jaja, a njih je, kako kaže, sve više.
– Kada gledate Hartmann grupu u cjelini, tvrtku koja posluje po cijelom svijetu, uvoz jaja nije problem, no primjećujemo da uvoznih jaja ima mnogo i sve ih je više, a tu prednjače veliki trgovački lanci. Naši proizvođači onda to kompenziraju tako da i sami izvoze. Sve je pitanje cijene, potrebe tržišta se mogu pokriti i domaćim jajima – smatra Šumiga.
Bila jaja domaća ili uvozna, Hrvati ih u prosjeku za vrijeme Uskrsa pojedu oko 30 milijuna. U kojem god dijelu Hrvatske se ona našla, vrlo su velike šanse da će baš u koprivničkim pakiranjima proizvedenima pod okriljem danske tvrtke čekati svoj red da postanu veselo ukrašene pisanice.
