Lijeska je poznata od davnina, a nekada se nalazila, uglavnom, na rubovima šuma, proplancima te na siromašnim i lošim tlima. Posljednjih nekoliko godina sve više se uzgaja, a prije desetak godina bila je jedna od isplativijih poljoprivrednih kultura.
Ova neobična voćka ističe se od ostalog voća po tome što cvate zimi, od studenog do ožujka. Također, za razliku od većine voćaka koje se cijepe na podlogu, lijeska se uzgaja na vlastitom korijenu. Iako nema velikih zahtjeva i uspijeva čak i na siromašnom tlu, prije podizanja nasada treba voditi računa o pripremi tla, gnojidbi i izboru položaja.
To vrlo dobro zna Darko Krčmar iz Đurđevca koji se i sam bavi uzgojem i proizvodnjom lješnjaka. Prvi nasad zasadio je pred gotovo osam godina na obiteljskom imanju, a radilo se o 75 sadnica lijeski.
– Imali smo otprije posađenih par komada, vidjeli smo da uspijevaju te sam se odlučio okušati s lješnjacima. Malo ljudi bavilo se tada uzgojem lijeske – kazao je Darko, vlasnik OPG-a Krčmar koji je lješnjake počeo saditi na parceli od dva hektara, da bi se kasnije parcela postepeno širila, stigavši do današnjih pet.
Ono što je za Darka počelo kao hobi, pretvorilo se, dakle, u malo ozbiljniju proizvodnju. Trenutno ima 2500 stabala lijeski u ekološkom uzgoju posađenih na površini od pet hektara. Godinama je stjecao iskustvo i došao do najboljih rezultata, najkvalitetnijih lješnjaka koje danas uzgaja.
– Ponosni smo na svoj ekološki način proizvodnje, uzgajamo zdrave plodove visoke kvalitete – rekao je Darko koji se sa suprugom Adrijanom posvetio ekološkoj noti, oboje svjesni važnosti prirode, proizvoda i hrane.
Danas s ponosom pokazuju svoj idilični nasad dok nam pod nogama šušti lišće. Prekrasan doživljaj i pravi užitak. Teško je, međutim, zamisliti koliko je za taj užitak potrebno rada tijekom čitave godine. A nije bilo lako niti na početku kada su krenuli u nešto novo.
Za sadnju je bilo potrebno osigurati kvalitetne sadnice i sorte koje se mogu međusobno oploditi. Kod Darka su to sorte Istarski i Rimski.
Istarski lješnjak, koji prevladava u Darkovom nasadu, je sorta čiji je grm dosta bujan i više raste u širinu nego u visinu pa je loptastog oblika. To je najmasovnija sorta u Hrvatskoj. Plod je krupan, duguljastog oblika, a njegova specifična aroma čini ga najpoželjnijom konzumnom sortom.
Sorta Rimski ima vrlo bujno grmoliko stablo koje raste uspravno. To je druga najzastupljenija sorta u Hrvatskoj. Plod je krupan, okruglastog oblika, izrazito je pogodan za daljnju preradu.
Lijeska je kultura koja je, naime, višestruko korisna, ali sukladno tome zahtjeva i određenu brigu.
– Potrebno je uložiti puno sati rada. Nešto intenzivniji rad je u proljeće kada počinje bujati. Što se zemljišta tiče, potrebno je okopavanje, košnja između voćaka, tu je i prorjeđivanje krošnje ukoliko je prebujna. Posla ima neprestano – kaže.
Ipak, onaj najiščekivaniji posao – berba, odvija se od sredine kolovoza do sredine listopada, ovisno o sorti. Naravno, tu su vrijedne ruke Krčmarovih koji, osim što uživaju u prirodi i svom radu, žive i rade u skladu s prirodom, a u berbi pomaže čitava obitelj.
– Trenutno nasad daje do 2,5 tone lješnjaka, od čega na ljusku otpada 60 %. Ove godine su slabije rodili nego prošle, suša je dosta odnesla, no zadovoljni smo – kazao je Darko.
Obrada ubranih plodova radi se strojevima za ljuštenje i čišćenje. Lješnjaci se suše i skladište također na potpuno prirodni način – na suncu.
Što se finalnih proizvoda tiče, OPG Krčmar nudi oljuštene i pržene lješnjake. Iako uspiju sve prodati, zanimanje je manje, jer sve više voćara nudi lješnjake. Svoje lješnjake prodaju na sajmovima, kućnom pragu i preko interneta.
– Cijena je 60 kuna po kilogramu – govori Darko te napominje da je plasman na tržište sve teži, jer lješnjaka ima puno, mnogi su u toj proizvodnji, a kupovna moć ljudi je pala.
Adrijana i Darko imaju stalne poslove, time i stalne prihode, pa im je OPG dodatan izvor, ali i obaveza. No ne žale se, kažu.
Lješnjak sadrži mnogo esencijalnih ulja i dobru mješavinu vitamina i minerala, jedan je od rjeđih orašastih plodova koji obiluje vitaminom A koji je prirodni antioksidans. Sadrži vitamine B5 i B6, a bogat je i vitaminom E.
Svijest o prehrani, mijenja se, ipak, polako pa sve češće ljudi umjesto navike grickanja čipseva i ostalih sličnih gotovih proizvoda kao zamjenu uzimaju lješnjak koji je daleko zdraviji, što ističu i stručnjaci u prehrani.
A prirodno uzgojene lješnjake obitelji Krčmar, jedinstvenu grickalicu i namirnicu za najfinije slastice, kao i pravi specijalitet, pržene lješnjake, možete nabaviti u Đurđevcu.
