Otvorena je 23. Galovićeva jesen u pomlađenoj organizaciji i novom izdanju. Nakon uvertire u vidu maštovito oslikanih klupa u gradskom parku, a koje nose Galovićeve stihove, otvorenje je bilo internacionalnog književno-gastronomskog karaktera.
Sinoć je Štagelj odjekivao, ali i odisao poezijom. Od one u pravom smislu riječi do one koju su stvarali Podravkini kuhari.
Otvorena je 23. Galovićeva jesen u pomlađenoj organizaciji i novom izdanju. Nakon uvertire u vidu maštovito oslikanih klupa u gradskom parku, a koje nose Galovićeve stihove, otvorenje je bilo internacionalnog književno-gastronomskog karaktera.
Tako su gosti, nakon uvodne riječi jednog od organizatora Marka Gregura i pozdrava ostalih domaćina, mogli uživati slušajući stihove pjesnika iz raznih krajeva, ne samo Hrvatske nego i svijeta.
Osim milozvučne kajkavske poezije Božidara Prosenjakana i Milana Frčka, hrvatsku smo riječ mogli čuti i od Bračanina Drage Štambuka koji nam je ispričao ponešto o svojoj ideji zlatne formule ča-kaj-što kroz koju promiče sjedinjenje hrvatskih dijalekata u zajednički standard.
Jednako zanimljivo bilo je slušati autore koji su čitali na bliskom nam slovenskom, pa čak i slovačkom i poljskom, ali i na egzotičnom perzijskom odnosno farsiju. Kroz program je, rodom Afganistanca ali i kozmopolita Bashira Sakhawarza, te Primoža Repara, Petera Šuleja, Zbigniewa Macheja i ostale, vodila novinarka i književnica Božica Brkan.
Dok su pjesnici s gostima dijelili svoj jezični identitet kroz svoje književno stvaralaštvo, kulinarski tim je na drugom kraju restorana radio na tome da im što bolje približi i onaj nacionalno-gastronomski identitet gostujućih autora.
Na samom početku sve prisutne ispred Organizacijskog odbora 23. Galovićeve jeseni pozdravio je Marko Gregur.
– Pjesnik Fran Galović ostavio nam je poeziju koja je već preko stotinu godina nakon njegove smrti,
nešto najviše što je dosegnuto ne samo u podravskoj književnosti, nego i poezija koja i danas korespondira sa svim vrhovima i europske i svjetske književnosti. Najveća prednost festivala je to da je on istodobno i duboko ukorijenjen u prošlost i da živi u sadašnjosti, a okrenut je i budućnosti. Sve to, na način da se lik i djelo Frana Galovića ne zaboravi i popularizira, potom dodjelom nagrada za najbolju knjigu zavičajne tematike i identiteta, i za kraj preko natječaja Mali Galović kojim se učenike potiče na kreativan izraz te izlaže utjecaju Galovićeve poezije i životnog puta – rekao je Marko Gregur, zahvalivši svima koji prate i podržavaju ovu manifestaciju.
Galovićevu jesen otvorio je zamjenik župana Ivan Pal, a zamjenica gradonačelnika Melita Samoborec organizatoru je obećala stabilnog partnera u Gradu.
– Drago mi je što vidim da je svake godine ova manifestacija sve veća, što znači da uistinu živimo (za) Galovića, kao i da se sve ono što on predstavlja prenosi na mlađa pokoljenja, šireći tako znanje o Podravini i Prigorju, čak i van okvira lijepe naše – pozdravila je M. Samoborec.
