Nezdrava hrana, premalo tjelesne aktivnosti, pušenje, kao i nedovoljno spavanje, utječe na naše zdravlje. Svjetski dan zdravlja obilježava se svake godine na današnji dan, 7. travnja, i podsjeća nas na važnost zdravlja i zdravog načina života.
Tim povodom posjetili smo Dom zdravlja u Virju gdje radi mladi tim, liječnik Miran Huzjak i medicinska sestra Valentina Kranjec Bukovčan. Inače, Virovci imaju dva liječnika opće prakse među kojima je i Mirna Huzjak.
Miran je mladi liječnik koji se odlučio za ovu, ne toliko atraktivnu granu medicine. U Virje dolazi iz susjedne Bjelovarsko-bilogorske županije i govori nam da je zadovoljan svojim radnim mjestom.
– U Virje sam došao prije godinu i pol i jako sam zadovoljan. Namjeravam ovdje ostati – rekao je na samom početku Huzjak.
I sam zna da je opća praksa nepopularna, a mladi liječnici žele se zaposliti u bolnicama. Zbog nedostatka kolega, liječnici opće prakse moraju raditi i u drugim ambulantama gdje ih nedostaje kako bi svi pacijenti bili zbrinuti.
– Idem dosta na zamjene, pokrivam nekoliko ambulanta. Naporno je, ali se uspije – ističe.
Što se tiče zdravlja, ističe da na selima prevladava starije stanovništvo koji imaju svoje kronične tegobe.
– Od nekakvih najčešćih tlak, šećer, razne križobolje i razni bolni zglobovi, a onda se javljaju karcinomi i bolesti povezane sa staranjem – govori između ostalog Huzjak.
Ističe da ima i onih koji reagiraju na svaku promjenu na tijelu, a neki čekaju do zadnjeg trenutka.
– Neki dolaze čak i više nego što je opravdano. No ima i onih koji dođu u poodmakloj fazi bolesti i onda su mali okviri za nešto napraviti – pojašnjava.
Nije se teško prisjetiti dana kada je koronavirus zaustavio gotovo sve aspekte naših života, a osobito je utjecao na zdravstveni sustav. Medicinski djelatnici bili su prvi na udaru, a onda i pacijenti koji ponekad nisu mogli doći do pojedinih usluga. Koliko je pandemija utjecala na naše dugoročno zdravlje još uvijek otkrivamo.
– Ne mogu konkretno govoriti o nekim podacima, ali primjećuje se da ljudi nisu išli na redovite preglede. Bojali su se uopće otići na specijalistički pregled. Neko vrijeme su neki odjeli bili zatvoreni. Dosta se sve to prelilo na nas, a i sad se te posljedice osjećaju – ističe.
Doktor Huzjak u Virje je došao u drugom valu koronavirusa i tada je bilo puno oboljelih.
– Popratili smo koliko smo mogli s aspekta opće prakse. Dio pacijenta gdje je bolest uzela maha bili su bolnički zbrinuti, ali moram reći da je nažalost bilo i dosta smrti – pojašnjava.
Preporuke za zdrav život znamo, međutim postavlja se pitanje koliko ih se pridržavamo. Zato Huzjak ponavlja sve ono što smo već čuli.
– Klasične one preporuke koje se ponavljaju su najtočnije. To su prestanak pušenja, normalna tjelesna težina, normalno kretanje, umjerenost u jelu i piću. Kada bi se ljudi toga pridržavali, bilo bi manje bolesti. Viđamo ljude koji sami sebe naprave bolesnima od pretilih dijabetičara, tlakaša, onda se pojavi karcinom pluća, karcinom usne šupljine i drugo. Stvarno ima svačega – govori.
Preporuka je svake godine napraviti sistematski pregled što oni i čine u ambulanti Virje.
– Kad bilo koji pacijent dođe, trudimo se pogledati ako nije već dugo vadio krv ili ako ne pije redovito tablete za tlak da sada to pogleda. Ove najave oko provođenja sistematskih pregleda, mi to već radimo. Nastojimo sagledati kompletno pacijenta i vidjeti gdje je kod njega nekakav potencijalni problem. Često se treba samo osvijestiti, ništa drugo – poručuje.
Iako su nam liste čekanja duge, nada se da će se u nadolazećoj reformi to promijeniti, a svima poručuje neka brinu o svom zdravlju i drže se osnovnih preporuka.
– Brinite o zdravlju i koliko to možete držite se najosnovnijih preporuka. Puno znači kada je osoba normalne tjelesne težine, ne puši, normalno spava i radi. Higijenske dijetetske mjere su stvarno osnova zdravlja i to se vidi kada radite s ljudima. Vidite gdje je velik uzrok problema kod ljudi. Vrlo često sami sebi stvore bolest što svjesno, što nesvjesno sa svojim načinom života – zaključuje.
