Hrvatska je do koronakrize bila među nekoliko europskih država u kojima su se cijene nekretnina godišnje povećavale desetak posto – najveći je rast bio u Zagrebu i uz more, a kontinentalni su dijelovi zemlje bili preplavljeni neprodanim jeftinim kućama i imanjima.
S koronom je rast cijena zaustavljen, a Zagreb je uzdrmao i potres koji je s tržišta izbacio desetke tisuća stanova i kuća u središtu grada i naseljima u blizini epicentra potresa.
Kako piše Večernji list, stručnjaci koji prate tržište nekretnina kažu da je na pojedinim lokacijama došlo i do laganog pada cijena, ali jedno je sigurno – prodaja stanova znatno je pala! Prema podacima lokalnih vlasti, naplata poreza na promet nekretninama smanjena je u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani 25 posto. Budući da su prva tri mjeseca gotovo bila izuzeta od karantene, glavnina pada dogodila se u drugom ovogodišnjem kvartalu.
Koprivnica je tijekom prošle ove godine doživjela pravi boom što se tiče gradnje i prodaje stanova i poslovnih prostora, a cijene su naglo porasle. Pred godinu, dvije još se mogao naći kvadrat stana za 1250 pa čak i 1200 eura, no sada cijene novogradnje idu do 1600 eura po kvadratu. Unatoč tome, stanovi se i dalje prodaju.
Oni u novoj zgradi na Trgu Zlate Bartl, prodani su svi.
– Stanove smo prodali prije koronakrize tako da taj segment nije utjecao na prodaju. Cijene su bile od 1400 do 1500 eura po kvadratu, a stanova 55. Kakva će situacija biti dalje, vidjet ćemo na jesen, kada planiramo u gradnju nove zgrade u istom kvartu – kazuje nam investitor Marko Patrčević.
U novoj, modernoj zgradi nazvanoj Bašća, koja se smjestila u Ulici Braće Radić, u blizini bolnice i centra grada, izgrađeno je 60 stanova, a 80 posto već je prodano.
– Cijena kvadrata kreće se oko 1500 eura. Cijene neće padati, niti ih namjeravamo spuštati, nije nam to u planu. Ako se neće prodati, radije ćemo ih iznajmljivati. Cijena gradnje je poskupjela tako da kvadrati mogu samo ići gore, a ne dolje – kazuje nam investitor Goran Kostanjevec.
Napominje kako je riječ o zgradi na odličnoj lokaciji, A energetskog razreda, s aluminijskom stolarijom te ventiliranom fasadom tako da bi mu bilo neisplativo spuštati cijenu kvadrata.
Ivica Plemenčić, investitor je u zgradu u Ulici Ivana Gundulića, koja ima 25 stanova. Kaže nam da je prodaja stanova pala i prije korone, a iz razloga jer je u Koprivnici prevelika ponuda.
– Stanovi se kreću od 1290 do 1500 eura po kvadratu, a cijene s koronom nemaju veze, zavisi kakvo će biti tržište. Računica je jednostavna – ako mene kvadrat košta 1300 eura, onda ga ne mogu prodati za 1200. Činjenica je da kupaca nema kao nekad, prije bi to rasprodali za mjesec dana, no u minus nećemo ići, mi nismo veliki investitori – objašnjava on.
Kaže da su cijene same gradnje zbog korone išle gore, bilo je niza komplikacija, materijal je sve skuplji zbog nedostatka istog. Priča nam kako je primjerice stala isporuka lifta, koji su nabavljali od talijanskog dobavljača, pa su ugradili onaj 20 posto skuplji, a to je samo kap u moru onoga s čim se građevinci bore.
Najjeftiniji kvadrat novog stana u Koprivnici je u zgradi preko puta Gradskog groblja, gdje je u prodaji 30-ak stanova, a cijena je 1250 eura po kvadratu. No unatoč tome, za sada ih je prodano pet.
– Ljudi kao da se ne usude potrošiti novac jer žive u neizvjesnosti. Odustalo nam je najviše onih koji su mislili kupiti gotovinom. I banke su opreznije, strože, što se tiče kredita, tako da sve to ima utjecaja na prodaju – kazuje nam investitor Zoran Kovačić iz Ludbrega.
Dodaje da je činjenica da prodaja ide sporije, ali i dalje ide.
– Prostora za spuštanje cijena nemamo, ionako smo najjeftiniji, no na tržištu nekretnina, odnosno stanova, ništa se bitno neće mijenjati ako se koronakriza ne prenese na iduću godinu. Došli smo u jednu apsurdnu situaciju, a to je da su zaposlenici sigurniji od poslodavaca. U Hrvatskoj puno ljudi radi u većim sistemima pa se prosječnom djelatniku tijekom korone nije ništa promijenilo, dok su poslodavci puno izgubili, vlasnici kafića, ugostitelji, iznajmljivači apartmana, a i svi ostali. Oni sami raspolažu novcem i bore se za posao – priča nam Kovačić.
Prodaja poslovnih prostora potpuno je stala
Kovačić kaže da još lošije od prodaje stanova ide prodaja poslovnih prostora.
– Poslodavci ne idu u širenje, nove investicije, nova zapošljavanja. Imam četiri poslovna prostora, imao sam dva kupca i oba su odustala – kaže.
No unatoč tome što su cijene kvadrata stana znatno porasle, Kovačić kaže da još kaskamo za cijenama u odnosu na druge gradove na sjeverozapadu zemlje.
– Primjerice u Varaždinu nema kvadrata ispod 1600 eura, a cijene idu do 1800 eura. Kod nas pak investitori grade privatnim kapitalom, nema kreditnih zaduženja, tako da se neće dogoditi spuštanje cijena, jer njima se ne žuri. A i teško da bi se prodaja pokrenula da primjerice snizimo 50 eura po kvadratu. Možda će se samo manje graditi, no prodaja neće znatno pasti – zaključuje on.
Nova, moderna zgrada, kako kaže investitor Duško Dobrinić, građena prema najvećim standardima, s vanstandardnim arhitektonskim rješenjima, A+ i A energetskog razreda, s podzemnom garažom, nikla je u samom centru, na tkz. Florijanskom prolazu.
Zgrada broji 42 stana i osam poslovnih prostora, a prodano je 18 stanova i tek jedan poslovni prostor.
– Najviše smo stanova i prodali za vrijeme korone, što je i logično, jer smo tada radove priveli kraju i ljudi su vidjeli kako to izgleda. Dobar dio ljudi kupuje na kredit uz sufinanciranje države. Cijene se kreću od 1050 do 1700 eura – kazuje Dobrinić.
No s druge strane, zbog gospodarske krize, prodaja poslovnih prostora je stala, prodan je jedan, Zagrebačkoj banci, dok su neki kupili stanove jer su im jeftiniji i prenamijenili u poslovne prostore, bit će tu liječnička i zubarska ordinacija, a tu je i udruga umirovljenika – priča Dobrinić.
Cijene poslovnih prostora idu od 1750 eura plus do 3000 eura po kvadratu plus PDV.
Zaključno prema izjavama investitora, očito je da lokacija prodaje stanove, jer prodaja bolje ide tamo gdje su skuplji kvadrati, no bolja lokacija, nego u zgradama sa znatno nižom cijenom. Prodaja poslovnih prostora je na nuli.
No tko zna što nam nosi jesen i druga ekonomska godina, u kojoj će ljudi možda poželjeti živjeti na selu, što dalje od grada, što je jednim dijelom i donijela koronakriza.
