Koprivnička Opća bolnica prva je u Hrvatskoj provela nadzor potrošnje antibiotika na odjelima u ustanovi, na temelju toga postigla značajne uštede, ali i djelovala na problem otpornosti bakterija na te lijekove.
Prema riječima dr. Mate Devčića, ravnatelja bolnice, u prošloj godini je zahvaljujući ovome, potrošeno oko 72.000 kuna na antibiotske rezerve koje se koriste za liječenje najtežih oblika infekcija, dok je u 2016.godini ta potrošnja dosezala iznos od čak 460.000 kuna.
Upravo da bi prezentirali ovu dobru praksu i na nacionalnoj razini i ukazali na važnost, u edukacijskom centru koprivničke bolnice održan je stručni skup na koji su stigli predstavnici 25 bolničkih ustanova, među njima i dva KBC-a Rijeka i Zagreb, klinički farmakolozi, specijalisti mikrobiolozi te infektolozi koji su ujedno ključni u tom procesu.
– Opća bolnica je, s infektologinjom Vesnom Mađarić i magistrom farmacije Darijom Kuruc Poje u ministarstvu zdravstva prezentirala taj proces koji se događao tijekom devet mjeseci. Radilo se o pojačanom nadzoru prepisivanju, ali i potrošnji antibiotika u bolnici. Došlo se do saznanja da se ovaj proces nadzora ima kvalitetniji ishod za pacijente, znači manju potrošnju, ali ono što je najbitnije, odgađa otpornosti mikroorganizama na lijekove koji su danas praktički zadnja linija obrane. ovo je vrlo značajan proces, pozdravljen od ministra i suradnika te vjerujem da će u budućnosti naći još značajnije mjesto u procesu financiranja jer ovaj financijski rezultat je fascinantan, ali isto tako ćemo i doprinijeti očuvanju zdravlja svih naših građana – zadovoljan je dr. Mato Devčić, ravnatelj koprivničke bolnice.
S aspekta struke, ističe dr. Vesna Mađarić, infektologinja iz koprivničke bolnice, ovaj je skup od velikog značaja zato što se sasvim otvoreno govorilo o neracionalnoj potrošnji antibiotika, kako da se ona racionalizira, ali isto tako kako da se spriječi sve više rastuća otpornost mikroorganizama na antibiotike koja je povezana s neracionalnom upotrebom.
– Zemlje EU, a posebice Sjeverna Amerika, već su odavno pokrenule ovakve programe racionalne potrošnje. Govorili smo o iskustvima prvog u državi antibiotik tima koji dolazi iz naše ustanove te smo otvoreni prema svim bolnicama, zahvaljujući upravi ustanove koja je ovaj projekt prepoznala. Građani su navikli dobivati antibiotike, a moraju znati da oni nisu antipiretici ili analgetici, oni imaju ciljano djelovanje i što ćemo ih dulje čuvati u smislu racionalnog korištenja, to ćemo ih dulje i imati. Ovaj skup je poruka građanima da smo ovdje da očuvamo antibiotike za našu djecu, unuke jer naprosto samo racionalna primjena će imati dobar ishod liječenja te ćemo zalagat ćemo se da primjena takvih lijekova bude stručna i znalačka – istaknula je dr. V. Mađarić.
Bruno Baršić, predsjednik Društva za infektivne bolesti u Hrvatskoj je tom prilikom naveo da se ovime očekuju bitne promjene u zdravstvenom sustavu s obzirom na to da je i samo Društvo dalo prijedlog zakona koji bi trebao unaprijediti prepisivanje i potrošnju antibiotika u državi.
– Isto tako očekujemo da pacijenti koji dobivaju takvu terapiju dobiju najbolji antibiotik i oni kojima treba, a onima kojima ne treba, da ne dobiju ništa i da se tako ostvare dva cilja. Jedan je da se smanji potrošnja antibiotika, a drugi da se smanji otpornost bakterija koja je u državi visoka i to jednim dijelom radi toga što se antibiotici previše troše. Želimo da to postane zakonska obveza i da se tako poboljša situacija – zaključio je B. Baršić.
