Posljednja županijska skupština u ovom mandatu, začudo je prošla relativno mirno i u pomirljivom tonu. Točke dnevnog reda uglavnom su prihvaćene jednoglasno te je, čak, u određenim situacijama nastupilo i nekoliko spontanih aplauza, uz naravno, neizbježan dramaturški nastup skupštinara Antuna Bratanovića (HNS) u živoj raspravi o lovištima.
Na iznošenje Strategije razvoja palijativne skrbi u županiji za razdoblje do 2020. godine, ravnatelja bolnice Mate Devčića, đurđevački gradonačelnik Željko Lacković podržao je inicijativu uvođenja palijativne skrbi te apelirao za donacije odnosno da Županija pokrije sredstva potrebna udruzi to jest posudionici ortopedskih pomagala za 400-tinjak osoba.
Devčić je na to istaknuo kako u razvijenim zemljama 50 posto resursa čine donacije te kako je stimuliranje donacija vrlo bitno i da mi za to imamo izvrsne preduvjete.
Ipak, harmonije je ponestalo na točki dnevnog reda vezanoj uz imenovanju ravnateljice županijske Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, gdje Željka Kolar nije dobila Lackovićevu podršku koji je vrlo ogorčen zbog rušenja dijela zaštićenog posebnog rezervata u blizini Đurđevca Crni jarki.
Za početak je Lacković teatralno na govornicu prije svog govora izvjesio plakat s prikazom Crnih jaraka prije i nakon sječe.
– Znam da niste vi uzeli motornu pilu, ali smatram da ste vi trebali alarmirati javnost i županijsku skupštinu te ono što se dogodilo sa Crnim jarkima, nije ono što piše u vašem izvještaju, a piše da je obavljena sanitarna sječa, što ona nije bila, jer ona podrazumijeva sječu bolesnog drveća – tvrdi Lacković, nadodavši kako su ta stabla posječena da bi se izvozila u Rumunjsku i Bugarsku.
Odlučan u tvrdnji kako je na tom području izvršen ekocid, izjasnio se da ne može prihvatiti ovakvo izvješće te da će ostati suzdržan do imenovanja Željke Kolar ravnateljicom spomenute ustanove.
Ista je u svoju obranu rekla kako njena ustanova nema ovlasti donošenja ikakvih odluka o zahvatima na zaštićenim područjima, nego to radi županijski ured za zaštitu prirode ili ministarstvo.
– Crni su jarki zaštićeni kao posebni rezervat. Tim područjem gospodare Hrvatske šume, pod posebnim je programom zaštite u okviru Ministarstva poljoprivrede. U njegovom programu sudjeluju stručnjaci, ne donosimo ga mi. Program je donešen sukladno zakonu i pravilima struke. Propisano je da do kraja 2016. područje mora biti pošumljeno što je i učinjeno. Kad su počele kružiti fotografije, izvijestili smo inspekciju i nismo dobili povratne informacije da nešto ne bi bilo u redu. Rezervat šumske vegetacije nije smanjen, isti je – tvrdi ravnateljica ustanove za zaštićene dijelove prirode.
Lacković nije bio zadovoljan odgovorom te joj je odgovorio kako bi oni kao ustanova trebali biti na prvoj crti obrane.
– Ne znam zašto branite Hrvatske šume, niste zato tu postavljeni uime županijske skupštine. O ovome bi se mogao snimiti film kao o uništavanju brazilskih prašuma. Crna joha jedinstvena je u Europi i ima relikvijarnu vrijednost. Inspekcija je bila i u Hrvatskim šumama kad su se isplaćivali bonusi koji se upravo iz ovakve sječe isplaćuju – odlučan je u svojim tvrdnjama Lacković.
Milan Bingula iz A-HSP-a, iako iz oprečnog tabora, odlučio je podržati Lackovića.
– Imali smo rezervat prirode Čambinu kojom upravljaju Hrvatske šume kamo bi trebali dolaziti turisti, a ona je danas postala odlagalište smeća i sramota šumarije i prekodravlja – nezadovoljstvu se pridružio Bingula.
Međutim, s Lackovićem se nije složio Damir Felak koji se izjasnio u svojem istupu kao šumar po struci.
– Znam da je interesantno na ovome skupljati političke bodove. Tvrdnje da se drvo izvozi u Rumunjsku i Bugarsku apsolutno ne odgovaraju istini, nego se izvozi u zemlje zapadne Europe. Hrvatske šume ne sijeku ono što se njima hoće, nego ono što je zakonom propisano i po pravilima struke, no očito se pravnici razumiju u šumarstvo bolje od šumara – izjasnio se Felak.
Uputio je skupštinare kako pad podzemnih voda ne pogoduje crnoj johi, nego je stanište pogodnije za hrasta lužnjaka i druge vrste.
– Šuma je prezrela i bilo je potrebno da se iz nje izvuče ekonomska korist. To je bila sanitarna sječa, bila je zahvaćena truleži i bolešću – zaključio je Felak i ustvrdio kako se za drvnu industriju mora osiguravati sirovina, jer smo jako dobri izvoznici po tom pitanju.
Prepirka Lackovića i Felaka, ipak, zašle su u politički kontekst te uzajamne optužbe za predizbornu utrku.
– Nisu odlučivale Hrvatske šume, nego Država, jer su šume u vlasništvu Republike Hrvatske – rekao je Felak.
– Vi najbolje znate kako se pogodno može proglasiti 40 hektara šume beskorisnima, a uskoro tamo otvoriti eksploatacijsko polje. Ovo se ne može opravdati nikakvim riječima struke – zaključio je Lacković.
Župan Darko Koren pokušavao je pomiriti oba stajališta i rekao kako su oba uvjerljiva te predložio osnivanje radne skupine da se napravi analiza, iako je teško sad išta postići nakon učinjenog.
Za kraj ove rasprave, Lacković je apelirao da se barem na vrijeme djeluje po pitanju park-šume Borik.
– Trenutno sam svim snagama uspio zaustaviti sječu Borika koji je pluća grada sa svojom trim stazom. Rečeno nam je da se požurimo kako bi se u županijskoj skupštini donio zajednički zaključak te da apeliramo na ministarstvo da se zaustavi devastiranje Borika – zamolio je za suradnju Lacković, u čemu ga je podržao čak i Felak, čime je zaslužio pljesak, a Koren obećao preuzimanje formalno-pravne inicijative po tom pitanju.
Ipak, vezano uz izvješće o radu spomenute ustanove i izbor njene ravnateljice iz oporbenih klupa, tri su ruke ostale suzdržane, predvođene Željkom Lackovićem.
Vezano uz davanje suglasnosti na odluke koprivničke bolnice, oporba je bila jedinstvena u nepodržavanju ili suzdržavanju. Skupštinar Tomislav Babić, uime Kluba SDP-HNS-HSU obrazložio je suzdržanost zbog činjenice da je iz projekata bolnice izbačena pedijatrija, smatrajući to neoprostivim.
Lackovićev red, pak, nije htio sudjelovati u podržavanju odluke za koju smatra da je donesena retroaktivno.
– Od nas skupštinara traži se da danas izglasamo nešto što je bilo jučer, kao da je izglasano jučer. Ja u tome ne mogu sudjelovati. Odluka je trebala biti donesena zajedno s proračunom, a vi bi sad ubacivali neke stvari u proračun. Svaka vam čast župane, pravi ste maher, ako budete opet župan, rado ću surađivati s vama – sarkastično je zaključio Lacković.
Na samom kraju, Marinko Bagarić iz SDP-a upitao je župana kakvo je stanje na Piškornici te zahvalio svim skupštinarima na suradnji, kako mu je ovo zadnji mandat.
– Ova pitanja treba uputiti upravi i Jozinoviću. Ekološke su teme zanimljive u predizborno vrijeme, pa se Piškornica svako malo pojavljuje te se iznose tendeciozni napisi. Jučer je bila je inspekcija i podaci će biti izneseni – izjasnio se Koren.
Nadodao je kako je on uvijek na braniku interesa stanovnika i ne pada mu na pamet to podrediti ekonomskim i lobističkim interesima.
Koren je zahvalio svima na kraju ovog sastava Skupštine, smatrajući da je ova posljednja sjednica popravila povremene “poglede preko nišana” te je i predsjednica Verica Rupčić zahvalila na četiri zajedničke godine, što je ispraćeno aplauzom.
