Kad je preuzimala obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, znala što ju čeka. Znala je kakvo je radno vrijeme, znala je da ga nema jer se stalno radi, da životinje i polja ne pitaju ni ne znaju kad je blagdan i da ne možeš otvoriti bolovanje kad ti je loše. Nema toga. Sudbina je to svih poljoprivrednika, i mladih i starih.
No, Martina Cepetić (22) iz Virja nije ustuknula kad su joj otac i djed ponudili da uzde imanja primi u svoje ruke. Službeno, poljoprivredom se bavi tri godine, a neslužbeno – cijeli život. Mnogi roditelji bili bi sretni da njihovo dijete želi nastaviti baviti se obiteljskom poljoprivredom, no kod obitelji Cepetić nije tako, priča Martina s osmijehom.
– Bavim se stočarstvom, ratarstvom i konjogojstvom. Idemo na dosta izložbi, bili smo u Popovači, u Kloštar Ivaniću i u Gudovcu gdje svake godine osvajamo šampionske medalje. Tako je bilo i ove godine – govori Martina koja je završila srednju agroturističku školu.
Prošle godine kupili su novi traktor s popratnom mehanizacijom. Svu zemlju sama obrađuje, a ima oko 40 hektara obradive površine i 60 hektara pašnjaka. Ljubav prema konjima i konjogojstvu Marina je nasljedila od djeda, a ona sama ima kobilu Vilmu koja joj je ljubimica, ponajviše jer ju jaši pa su se povezale. Radi se o pasmini imena hrvatski hladnokrvnjak.
– Imamo 25 komada od kojih su četiri pastuha. Izvozimo za Italiju, većinom za meso. Prodajemo ih i za štraparijade, tj. natjecanja konja u povlačenju trupaca. Najviše dolaze iz Bosne i Srbije pa ih kupe. Moji konji su na pašnjaku, pasu i svaki dan im nosimo hranu. Većinom tata i ja brinemo o njima, te djed i baka – rekla je mlada poljoprivrednica.
Konji su poznate kao plemenite, karakterne životinje. Ima ih dobrih, umiljatih, ali ima i onih koji su ‘zločesti’, ne daju se uhvatiti. Neki odma dođu na ruke, kao malo ždrijebe koje imaju. Ovi ‘zločesti’ zato idu prvi u prodaju, prepričava nam Martina kroz šalu.
– Od njihovih malih nogu sam s njima, znala sam otići do svojih konja kad sam se vraćala iz izlaska pa bi malo popričala s njima, tu sam kad se ždrijebe. Tako će i ostati, ne mislim nikud otići. Na pitanje kako uzgojiti što boljeg konja rekla bih da je važna domaća proizvodnja hrane, sa što manje kemikalija, više ispaše i vanjski uzgoj – riječi su Martine Cepetić.
Najveće priznanje im je svakako ono šampionsko na najpoznatijem poljoprivrednom sajmu, onom u Gudovcu. I ove godine OPG-u Cepetić pripalo je najviše priznanje, ono najboljeg hrvatskog hladnokrvnjaka. Gleda se cjelokupan dojam, postupanje, hod, debljina i sve ostalo. Ne može svatko doći na sajam u Gudovac, a obitelj Cepetić tamo je više od 25 godina.
– Kod nas se ispod 1000 eura ne može kupiti ništa, za to se dobije ždrijebe staro šest mjeseci. Hrvatskog Mađara (hrvatski hladnokrvnjak koji se križa s mađarskim) uvezli smo ih Mađarske, košta 3000 eura. Pastusi su po 2500 eura – otkriva nam cifre ova Virovka.
Najfiniji dio mesa svakako je but. Od konjskog mesa radi se mortadela, kobasice, pljeskavice, ćevapi, mesne okruglice, odresci, biftek i drugo. Ždrebetina i konjetina klasificiraju se kao crveno meso, a budući da pri njihovoj degustaciji očekuju teksturu nalik divljači, mnogi se zapravo iznenade njenom mekoćom i podatnosti. Bez obzira što su konji jake i žilave životinje, njihovo meso je potpuna suprotnost – nježno je i slatko, okusom i aromom poput junetine, s blagim notama mesa divljači, piše Gastro.24sata.
Upitana za težinu, otkriva nam da kobile postižu od 700 do 800 kilograma, a pastusi do 900 kilograma. U staji ima jednog koji ima čak nešto malo više od 900 kilograma. No, straha nema jer su poznati kao mirna pasmina. Uznemire se jedino kad dolazi veterinar, za njega znaju da im ne donosi ništa dobro, smije se Martina.
Kao mlada poljoprivrednica prima državne poticaje za svoj OPG. Članica je Virovskih konjanika, članica je Udruge Moslavina, a ističe da su ona i djed u odboru Središnjeg saveza uzgajivača hrvatskih hladnokrvnjaka, što svakako nije mala stvar. Za kraj smo ju pitali koji je najteži dio vođenja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva?
– Ustati se i ići raditi nakon izlaska – iskreno govori mlada vesela poljoprivrednica.
