S ciljem povećanja razumijevanja i svijesti o važnosti pčela, Ujedinjeni narodi su 20. svibnja 2017. godine proglasili Svjetskim danom pčela. Inicijativu za proglašenjem ovog dana pokrenula je, zanimljivo, Slovenija, a datum je odabran u spomen na rođenje Antona Janše, oca modernog pčelarstva.
Tim povodom, porazgovarali smo s Nenadom Usorcem (26) iz Glogovca, najmlađim pčelarom na području Koprivničko-križevačke županije, koji se ovim zanimljivim, ali i mukotrpnim poslom počeo baviti prije nekoliko godina.
– Nakon završetka srednje škole, krenuo sam se ozbiljno baviti pčelarstvom, čisto iz razloga jer sam htio biti samostalan i zarađivati svoj džeparac. Pčele sam oduvijek volio i cijenio, pa sam prve košnice dobio sa 16 godina. Nakon toga ‘pojačao’ sam ulaganja i kupovao sam sve više košnica, tako da ih danas brojim 130 koje godišnje ‘isporuče’ oko dvije tone meda. Teško je reći da se čovjek u pčelarstvu može obogatiti, ali onaj tko voli i želi raditi, može zaraditi pristojne mjesečne prihode – rekao nam je Nenad.
Kako i sam kaže, mladi ljudi od pčelarstva zaziru. U pravilu su pčelari ljudi srednje životne dobi, koji se ovim poslom bave već nekoliko desetljeća.
– Nažalost, mlađih pčelara gotovo da i nema. Pčelarska udruga Lipa iz Koprivnice broji oko 120 članova, ali gotovo su svi pčelari generacijski daleko od mene. Osobno sam najmlađi pčelar u Udruzi, ali to je titula kojom se ponosim, jer mladi ljudi zaborave koliko je pčelarstvo važno za ekosustav – naglšava.
Kaže da mu dnevni rad zavisi od dana do dana, no o svojim košnicama voli brinuti svakodnevno.
– U pčelarstvu važi pravilo da radni dan traje sve dok ima sunca, a to je u ljetnim mjesecima i do predvečernjih sati. Naravno da količina posla ovisi i o konačnoj zaradi, tako da što se više radi, veći će biti i financijski dobitak. Pčelarstvo nije samo rad oko pčela, treba ‘užičavati’ okvire, izrađivati košnice, pakirati med u teglice, promociju, odlazak na različite sajmove i tržnice, posla uvijek ima – ističe Nenad.
Ljudi često na pčele gledaju kao na insekte čiji je ubod bolan, a neki ih čak smatraju i opasnim životinjama od kojih treba bježati glavom bez obzira. Međutim, pčele su sve samo ne opasne životinje, bez njih bi cijeli ekosustav i čovječanstvo došli u pitanje opstanka.
– Pčele nisu životinje koja samo čekaju da ubodu čovjeka, one su izrazito teritorijalne i u pojedinim situacijama napast će čovjeka ako osjete da su ugrožene. Pčele su generalno životinje koje su predodređene da rade med i prema njima se treba odnositi s poštovanjem. Od velike koristi su za kompletan ekosustav, ali i čovječanstvo. Znanstvenik Albert Einstein jednom je prilikom za pčele rekao da ako one nestanu sa Zemlje, u roku od tri godine nestat će i čovječanstvo. To je istina, jer pčele oprašuju gotovo 90 posto biljaka, indirektno su najvažnija vrsta životinja na zemlji. Od njih sve kreće i utječu na mnoge procese bez kojih život ne bi bio održiv. Nažalost, ljudi nisu svjesni važnosti pčela i njihove uloge, samim time pčela ima sve manje – zaključio je Nenad.
