Ako ste i jednom zakoračili u Knjižnicu i čitaonicu Fran Galović u Koprivnici vidjeli ste toplo lice dipl. knjižničara i prof. povijesti i pedagogije Petra Lukačića. On se osvrnuo na događanja kroz godinu i otkrio nam neke od zanimljivosti.
Knjižnica i čitaonica Fran Galović ušla je u 2018. godinu s 8900 članova, što ju i nadalje svrstava u sam vrh u Hrvatskoj po učlanjenosti građana s obzirom na obuhvat stanovništva grada (29%). Uz kvalitetne zbirke i računala dostupna korisnicima, dinamične i brojne programe zanimljive djeci i odraslima, to je i rezultat već deset godina besplatne članarine koju za svoje građane osigurava Grad Koprivnica. Besplatnu članarinu imaju i svi mještani Gole, srednjoškolci, studenti i nezaposleni iz Legrada te srednjoškolci i studenti iz Đelekovca, a od iduće godine i mještani Drnja. Čak 117 tisuća fizičkih posjeta ili 419 u prosjeku dnevno prilikom korištenja građe, usluga i programa svrstavaju Knjižnicu u najposjećenije mjesto u gradu Koprivnici i Županiji.
– Proteklu godinu obilježila je dvotjedna zatvorenost Knjižnice zbog revizije fonda knjiga, potom zamjena vanjske stolarije u cilju energetske održivosti koju je financiralo Ministarstvo kulture s 200 tisuća kuna i Grad Koprivnica sa 100 tisuća kuna. Nabavljeni su novi regali-kompaktusi za spremište knjiga u kompleksu Kampus, novi server i novi stroj za omatanje knjiga – naglasio je Lukačić.
Kolege iz Stručno-znanstvenog odjela ističu da je ovu godinu obilježio intenzivan rad s građom. Dovršen je veliki posao sređivanja vrijednih zbirki Brozović (najstarija i najvrjednija) i Fištrović (zbirka na engleskom jeziku). Obje zbirke su potpuno obrađene i pretražive u e-katalogu.
– Svakako valja spomenuti da će ova godina nadmašiti prošlu godinu po riješenim informacijskim upitima korisnika. Do kraja godine očekujemo da ćemo premašiti brojku od 700 riješenih informacijskih upita u Stručno-znanstvenom odjelu, većinom studenata i srednjoškolaca kojima su kolege pronašle i pripremile građu, stručne članke i ostale izvore informacija i pomogli im pri pisanju stručnih radova, seminara, maturalnih i diplomskih radnji i rješavanju ostalih složenih upita. To dokazuje da je pomoć knjižničara korisnicima i dalje i te kako potrebna jer i pored sve veće dostupnosti elektroničkih pomagala i izvora, knjižničari su ti koji rade odabir i preporuku kvalitetnih izvora i građe i vode korisnike kroz mnoštvo dostupnih izvora informacija, pomažu im da vrednuju i prepoznaju kvalitetne i provjerene izvore i pomažu im da se snađu u ogromnoj količini informacija – prenio je Lukačić.
Knjižnica je organizirala brojne programe za djecu, a po inovativnosti, kreativnosti i posjećenosti, a posebice po kompleksnosti u provedbi treba izdvojiti zabavno-edukativno obilježavanje 20. godišnjice objavljivanja knjiga o Harryju Potteru, izradu 8 digitalnih slikovnica s ciljem poticanja čitanja u digitalnom okruženju te provođenje Olimpijade čitanja za poticanje čitanja s užitkom u slobodno vrijeme. Projekt Olimpijada čitanja pokrenut je uz poticaj, organizaciju i koordinaciju Dječjeg odjela Knjižnice i čitaonice Fran Galović Koprivnica, a u suradnji s koprivničkim osnovnim školama. Projekt se provodi treću godinu zaredom s ciljem podizanja svijesti učenika da pojam knjige i čitanja nije vezan samo uz obaveznu lektiru, već da je itekako korisno, ali i zabavno čitati u slobodno vrijeme.
– Čitanjem se potiču razvojne i spoznajne sposobnosti djece, obogaćuje se njihov rječnik, te ona uče pravilno komunicirati i prenositi drugima svoja znanja i iskustva. Od 183 učenika sedam razrednih odjela triju koprivničkih osnovnih škola, OŠ Đuro Ester, OŠ Antun Nemčić Gostovinski i OŠ Braća Radić, aktivno je tijekom ljeta u projektu sudjelovalo njih 135, a 38 knjiga ponuđenih na čitanje bilo je posuđeno čak 916 puta, što je gotovo trostruko više nego prošle godine. Proslavljen je i 35. rođendan Pričaonice za predškolce i deseta obljetnica Pričaonice za bebe i malu djecu, kroz koje su prošle tisuće i tisuće djece grada Koprivnice – istaknuo je Lukačić.
Veliki interes među starijima je izazvala i nova usluga koju provode knjižnični volonteri, a riječ je o Maloj školi korištenja pametnih telefona. Od same revizije s početka godine te kroz razne aktivnosti i programe veliku pomoć koprivnički knjižničari imali su od strane svojih vrijednih volontera.
Što se tiče TEDxKoprivnicaLibrary-a, koji ove godine obilježava pet godina postojanja te je zabilježio i prvo inozemno gostovanja, smatra da je pozitivno odjeknuo u Koprivnici.
– I ove godine u Knjižnicu su pristigle nagrade i to dr. sc. Dijani Sabolović-Krajina, ravnateljici Knjižnice uručena je Nagrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za izniman doprinos knjižničarskoj struci, a dipl. knjižničarki Maji Krulić Gačan Nagrada Eva Verona, koja se dodjeljuje mladim knjižničarima za posebno zalaganje u radu, inovacije i promicanje knjižničarske struke – rekao je Lukačić koji je na nagrade iznimno ponosan.
Korištenjem javnih ustanova stvara se ušteda u svakodnevnom životu građana, zato je Petar za nas napravio zanimljivu kalkulaciju. Naime, ove je godine do kraja studenog posuđeno je 152.775 knjiga, a prosječna cijena knjige prema računici Ministarstva kulture je 151.44 kuna.
– Kada pomnožimo te dvije brojke dolazimo do zaključka da su građani korištenjem knjižnice uštedjeli 23.136.246 kuna. Nadalje, u vrijeme kada više nema videoteka u gradu knjižnica je jedino mjesto gdje se mogu posuditi filmovi na DVD-u, a do kraja studenog posuđeno je 5404 DVD-a te ako tu brojku pomnožimo s prosječnom cijenom DVD-a od 100 kuna dolazimo do brojke od pola milijuna kuna koja predstavlja uštedu. Korištenjem knjižnice korisnici rade uštedu za kućni budžet. Gledajući statistički vide se pozitivni koraci. Od 2008. godine broj usluga i korištenja knjižnice je u porastu, a građani prepoznaju knjižnicu kao svoj prostor – naglasio je Lukačić.
Lukačić se osvrnuo i na očiti i svima poznati problem nedostatka prostora.
– Mi kao knjižnica pucamo po šavovima, imamo spremište u Kampusu, ispod nas u podrumu je dvije trećine građe i to kontinuirano netko treba. Primjerice, iz Odjela za odrasle izdvojili smo jedan dio građe u Kampus po principu da se nešto manje posuđuje ili je izdano prije 1970. godine. Međutim, sada imam narudžbu za dvije knjige po koje moram do Kampusa. Nema nečega od fonda za što bih mogao reći da ne treba. Knjiga koja nije posuđivana 20 godina, sada je potrebna. Najveći problem što se jedva snalazimo u ovom malom prostoru, ljudi se ne osjećaju ugodno, a mi više nemamo mogućnosti ni ideja kako od 1000 kvadrata napraviti više. Kontinuirano bilježimo zahtjeve za građom iz Kampusa, a s priljevom novih knjiga starije naslove trebamo seliti i u spremište u Kampus. Korisnici žele knjige odmah, a ne da moraju čekati. Postoje stvari koje ne zastarijevaju i koje stalno trebaju, a mi kao matična knjižnica to ne smijemo otpisati – objasnio je Lukačić.
Knjižnica treba biti zanimljiv prostor svim građanima, a to je nemoguće ostvariti u prostoru u kojem 70% zauzima građa, a samo 30 do 20% ima za korisnika. Trend knjižnica u inozemstvu je da što više mjesta daju korisnicima i njihovim potrebama, a prekrasan primjer takvog poklona svojim građanima je nova knjižnica u Helsinkiju.
Brojne su zanimljivosti i iz Bibliobusa, a o kojima nam je više ispričala magistrica kulturologije i diplomirana knjižničarka Petra Dravinski. Tako je ove godine više od 1000 predškolaca i osnovnoškolaca sudjelovalo u kulturno – animacijskim programima Bibliobusne službe, a u okviru pričaonica, čitaonica i književnih susreta.
– Kroz čitaonice najviše su uživali u priči Nemoj otvoriti ovu knjigu i Dan kada sam se pretvorio u pticu. Godinu je obilježilo nastavljenje projekta Rastemo čitajući u koji su se uključili novi vrtići, i to u Goli, Koprivničkom Ivancu, Koprivničkim Bregima, Hlebinama i Ždali. Isto tako, Bibliobusna služba počela je provoditi Micro: bit radionice za osnovnoškolce u općinama koje obilazi, a sve kako bi djeca u ruralnim krajevima upoznala mogućnosti i potencijal programiranja te stvarala vlastite digitalne kompetencije. Također, krajem godine uvedeno je i novo stajalište, kod objekta Crvenkapica u Kampusu, čime je Bibliobus dobio više od 50 novih malih korisnika – rekla je Petra.
