Danas je održana izvanredna tematska sjednica Županijske skupštine, a tema je bila samo jedna – Piškornica.
Na sjednici se raspravljalo o trenutnom stanju na tom odlagalištu otpada u Koprivničkom Ivancu, situaciji u kojoj je projekt gradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom, njegovom budućnošću i ostalim aktualnostima oko te kontroverzne teme.
Ministarstvo za zaštitu okoliša i energetiku odbilo je poziv. Naime, naveli su kako ne nalaze razloga da njihov predstavnik prisustvuje sjednici s obzirom na to da poslovima Piškornice upravlja trgovačko društvo.
Kao što je rekao direktor Piškornice Mladen Ružman, već je isplanirana vremenska linija od završetka izmjena studije izvedivosti do početka rada RCGO-a. Tako bi krajem 2018. završile izmjene studija izvedivosti, odluka Ministarstva zaštite okoliša i energetike došla bi u travnju 2019., početak postupka javne nabave za projektiranje i izgradnju RCGO-a u lipnju 2019., početak projektiranja 2020., početak probnog rada RCGO-a 2022. i početak rada uz sve dozvole u kolovozu 2023. godine.
– Studijom izvedivosti došli smo do 140 tisuća tona kapaciteta, no studija je u preinakama i nezahvalno je reći kolika će biti konačna brojka. Ipak, procjenjuje se da će količina otpada koji se dovozi kroz godine padati – rekao je direktor.
Otklonio je i neke od čestih prigovora na gradnju ovakvog postrojenja.
– Centar za gospodarenje otpadom ne suspendira obveze građana o odvajanju otpada na kućnom pragu niti aktivnostima lokalnih samouprava, on je dio tih sustava, tako je zamišljen. Također, nema straha od izgradnje spalionice otpada, koja bi dodatno uznemirila javnost i digla tenzije. Svatko od nas godišnje proizvede 386 kilograma otpada i moramo negdje s njim, a ovaj sustav je tu pred nama – naglasio je Ružman.
Osvrnuo se na promjenu tehnologije koja će donijeti uklanjanje rizika od toga da projekt RCGO-a ne bude financiran.
– Odluka o izmjeni tehnologije je utemeljena na činjenici da je Europa išla dalje, industrija nije stajala, kao i bilo koja druga. Iz Europske komisije rekli su da nakon Marinšćine i Kaštjuna u Hrvatskoj više neće biti financirano ni jedno rješenje koje uključuje bioreaktor. Takav projekt bi i Ministarstvo moglo izbaciti iz financiranja jer je i za njih prerizično. Promjenom tehnologije postiže se smanjenje otpada za odlaganje, veće je izdvajanje korisnih sirovina, proizvodnje visokokvalitetnog SRF-a, odnosno goriva, stabilizacija biorazgradivog otpada i smanjuje se negativni utjecaj na okoliš – uvjeravao je okupljene Ružman.
– Naravno da štete na okoliš ima, svaka intervencija čovjeka na okoliš radi štetu, no postoje pravila i dozvole da se to smanji na prihvatljive rizike. Nema razvoja ako nešto ne radimo i ne gradimo. Možda je i to što teže postižemo društveni konsenzus razlog zašto zapinjemo u rastu GDP-a i srodnim parametrima – dodao je.
Nakon direktorove prezentacije, Željko Lacković je ustvrdio da je projekt štetan za županiju i da bi se trebalo pitati građane žele li ga na ovom području ili ne.
– Projekt se nije odmaknuo toliko daleko da se ne bi mogla preispitati i sama lokacija i projekt, koji je u ovoj županiji, a ona nikakvu korist od toga nije dobila. Čiji je to interes i zašto je uopće smješten u našu županiju? Zašto i ostala četiri suvlasnika ne bi na svom prostoru osigurali barem prostor za milijun tona otpada? Zašto ne bismo dozvolili da građani odluče žele li da RCGO Piškornica bude na području županije ili ne žele? To se može riješiti putem referenduma. Ako i žele, ispitati što točno žele? Upitati ih žele li ili ne žele RCGO u ovoj županiji, a onda to uvjetovati gradnjom brze ceste do Koprivnice – predložio je Lacković.
Njegov prijedlog izazvao je različite reakcije ostalih skupštinara, od Damira Felaka (HDZ) koji je bio protiv do Dejana Kutičića (Živi zid) koji smatra da je to dobra ideja.
– Ja ću odmah potpisati i za referendum i da nema centra ovdje. I nakon toga, gdje smo onda? Jasno je da će referendum završiti time da nitko ne želi odlagalište na svom području. Kada nešto ne želite odlučiti, sakrijete se iza referenduma, koliko god to zvučalo demokratski – rekao je Felak.
– Bojite se referenduma, kažete da bi ljudi mogli birati ono što žele, smatrate ih glupima? Ovakva hrpa smeća je dobivena s potrošenih 26 milijuna kuna i ništa nije dobiveno. Meni to nije normalno, nije normalno ni Europi i zato taj projekt stalno pada. Zašto se vlast boji referenduma, nevjerojatno, birani su od naroda, a boje se naroda – odgovorio mu je Kutičić.
Laburist Siniša Kavgić također smatra da je vlast u strahu od građana te nije štedio Felaka.
– Vi ste glasali za smetlište, podržavali ga, dizali ruku, bili ste u tom uskom krugu ljudi. Sada kada nema glavnog vođe i šoumena, sada okrećete priču – oštar je bio Kavgić.
SDP-ov Marko Fucak izrazio je zabrinutost zbog penala kojima bi Europska unije mogla kazniti Hrvatsku ako do 2022. godine ne smanji količinu komunalnog otpada za 50 posto, što bi najviše osjetili građani na cijenama odvoza otpada i lokalne i regionalne samouprave. Direktor Ružman smatra da je upravo ta bojazan razlog zašto se ne bi trebalo ići na rušenje projekta referendumom.
– Možda bi referendumsko pitanje trebalo biti želite li takav sustav ili ste spremni prihvatiti penale? Penalizacija koja će se preliti na građane jedan je od ključnih razloga zašto treba o tome razmisliti. Šanse da plaćamo penale puno su veće ako krenemo rušiti sustav – upozorio je Ružman.
